Važnost cijepljenja

Cjepiva su od svog pronalaska bila blagoslov i prokletstvo za čovječanstvo. Blagoslov, jer su spriječila brojne smrtne slučajeve i patnje oboljelih, a prokletstvo, jer su se ljudi počeli pribojavati njihove moći. Napredak medicine omogućio je niz djelotvornih cjepiva i podario ih ljudima da njima raspolažu. Gotovo istovremeno razvijalo se i društvo čijim je napredovanjem rasla i sloboda pojedinca, a time i sloboda da se usprotivi cijepljenju i kaže: „ne”. Rasla je i sloboda različitih grupacija koje su nastojale proširiti teoriju zavjere o cijepljenju, tako da se društvo općenito zastraši, što bi ljude navelo da odustanu od cijepljenja. Posljedično su se vratile davno iskorijenjene bolesti kao tuberkuloza, zaušnjaci, ali uporne i ne tako bezopasne sezonske gripe.

Naše društvo ne voli promjene te rigidno reagira na njih. Potrebno je znatno prosvjećivanje naroda kako bi odgovorilo ljude od dotadašnjih navika i uvjerilo ih u nešto novo. Nažalost, dovoljna je spoznaja samo jednog neuspjeha da se vrati starim navikama, pa tako i ponašanju u svezi cijepljenja.

Djelotvorna tvar cjepiva su oslabljeni/mrtvi uzročnici bolesti. Kad se ti uzročnici zateknu u tijelu, oni izazivaju/provociraju vlastite obrambene snage koje izgrade specifičan imunitet upravo na tu bolest. To znači da cjepivo ne djeluje odmah prvog dana cijepljenja. O toj okolnosti se rijetko govori, a osobe sklone cijepljenju zapravo očekuju punu zaštitu već prvog dana. Takve osobe često propuste potrebne naknadne doze cjepiva, te ako se u intervalu prije postizanja potpunog imuniteta bolest ipak pojavi zbog izostalog djelotvornog učinka, za neuspjeh optužuju cjepivo. Priča se proširi, strah poraste, i oni koji su do tada bili voljni cijepiti se, odustaju od cijepljenja.

Na sam dan primanja cjepiva, osoba mora biti potpuno zdrava, što znači da ne smije biti prehlađena, ne smije imati zubobolju ili neku upalu, ne smije imati temperaturu ili neko drugo akutno oboljenje, jer će u tom slučaju postojeće bolesti „zaposliti” naše obrambene snage i neće dozvoliti organizmu izgradnju specifičnog imuniteta. Zbog navedenog procesa postoji opasnost, kad je tijelo istovremeno zahvaćeno nekom drugom bolešću, da izgradnja potrebnog imuniteta djelomično ili potpuno izostane.

Dakle, osoba mora biti zdrava tijekom cijelog razdoblja do izgradnje specifičnog imuniteta.
Cijepljenje ne štiti samo osobe koje se cijepe, nego općenito i stanovništvo u širem smislu tj. i one osobe koje imaju oslabljeni imunitet, pa su nepodobni za cijepljenje ili tzv. „Non Responders” koji ne smiju biti cijepljeni.

Kod kašljanja/kihanja prekriti usta i češće temeljito ispirati ruke. Izbjegavati sve oblike uobičajenih intimnosti u društvenim kontaktima (poljupce prilikom pozdravljanja, pogotovo ako se radi o poljupcu u usta) u sezoni gripe i općenito u kontaktu s vidno šmrcavom osobom – posebice tijekom prva tri mjeseca nakon primitka cjepiva.

Zaštita cijepljenjem utvrđuje se njegovim obnavljanjem jednom godišnje za gripu, a za tuberkulozu i MMR prema planu cijepljenja. Kod ponovljenog cijepljenja važe ista pravila: potrebno je biti zdrav na dan cijepljenja i ostati zdrav u sljedećim tjednima (2-3 tjedna za gripu, 6-8 tjedana za tuberkulozu), kao i pri obnavljanju cijepljenja za ospice.

Cijepljenjem možete spriječiti infektivne bolesti ili njihove komplikacije. Cijepljenje nudi djelotvornu zaštitu od sljedećih oboljenja:

• Difterija
• Rak grlića maternice (HPV)
• Hepatitis B
• Upala moždane ovojnice i grkljana uzrokovanih Haemophilus influenzae tipa b (Hib)
• Upala moždane ovojnice I otrovanje krvi prouzrokovanih
  meningokokima
• Hripavac (Pertussis)
• Dječja paraliza (Poliomyelitis)
• Upala pluća I otrovanje krvi prouzrokovanih pneumokokima
• Ospice
• Zaušnjaci
• Rubeola
• Sezonska gripa
• Tetanus
• Boginje
• Encefalitis nakon uboda krpelja (FSME)

Tekst: Sandra Korošec Jensen
Prijevod na hrvatski: Vesna Soko