Ova je knjiga jedna od prvih koja povezuje emocije i način prehrane. Otkrila sam je sasvim slučajno u jednom katalogu. Tema me zainteresirala. Tek kasnije sam doznala da je autor iz moje domovine. Dr. Sandi Krstinić rođen je u Rijeci, gdje 1995. završava studij medicine i specijalizira biomedicinu. Godine 1997. dobiva akademski stupanj magistra medicine. Kao gost, autor i suautor suradnik je u nizu elektronskih i tiskanih publikacija na temu nutricionizma i zdravlja. Jedno od njegovih interesnih područa je neuronutricionizam, mlada znanstvena disciplina koja ispituje utjecaj prehrane na emocije. Knjigu je s hrvatskog prevela Blanka Stipetić. Prvo izdanje izišlo je 2010. (Windpferd Verlag). Knijga ima 25 podnaslova u kojima dr. Krstinić piše o kavi, utjecaju boja na zdravlje, glazbi, mirisima, začinima, depresijama i mnogim drugim zanimljivim temama.
Što su sto neurotransmiteri?
To su biokemijske tvari koje jedna živčana stanica izlučuje u prostor između dviju živčanih stanica. U tim prostorima one se spajaju sa specijalnim receptorima na površinu drugih živčanih stanica i uzrokuju određenu reakciju – emociju. Za taj proces trebaju enzime, veze koje određene kemijske reakcije omogućuju i ubrzavaju. Oni se u tjelu stvaraju pomoću sastojaka iz hrane koju unosimo jelom.
Kada se osjećamo nesretnima, instinktivno posežemo za slatkom hranom koja se sastoji od ugljikohidrata. Takva hrana omogućava brzo lučenje serotonina u mozgu i na taj način razvija osjećaj zadovoljstva. Tu spadaju žitarice i žitni proizvodi, masti i slatkiši, ponajviše čokolada i orašasto voće. Čokolada!!! U visoko razvijenoj civilizaciji Asteka čokolada je bila sredstvo plaćanja. Vjerovali su da im ona poklanja znanje i produljuje život. Kakao raste na drvetu Theobroma cacao. Na grčkom to znači hrana bogova. U međuvremenu je dokazano da ljudi koji jedu čokoladu žive dulje. Ona sadrži flavonoide, tvari s antioksidacijskim djelovanjem, koje smanjuju količinu loših kolesterola LDL te tako čuvaju srce i smanjuju visoki krvni tlak. Crna čokolada sadrži više flavonoida. Danas znamo da čokolada sadrži više od 300 sastojaka. Mnogi od njih utječu na naše emocije. Na primjer, amfetamin feniletilamin, poznat pod imenom ljubavna supstanca, doprinosi porastu vrijednosti dopamina u mozgu. Dopamin se izlučuje u centar za zadovoljstvo, a do najvećeg izlučivanja dolazi tijekom orgazma. Uživanjem čokolade povećava se količina endorfina u mozgu, što utječe na povećanje tolerancije na bol. Čokolada je pored toga bogata magnezijem. Nedostatak magnezija u krvi pojačava predmenstrualni sindrom.
Za nastajanje osjećaja sreće dopamin je na prvom mjestu. U namirnice koje omogućavaju lakšu i bržu sintezu dopamina u mozgu spadaju voće i povrće. Da bi se pojačao osjećaj sreće nema boljeg deserta od banana s čokoladom i jagoda u šampanjcu. Ugljična kiselina iz pjenušavog vina ubrzava apsorpciju hranjivih tvari iz jagoda u naše tijelo, a mala količina alkohola smanjuje blokade i to doprinosi našem zadovoljstvu.
Uspješna kombinacija za dobro raspoloženje, koju su poznavali i naši preci u Istri, jesu pršut i sir za predjelo. Sir potiče osjećaj sreće. Pršut je zdravo, crveno meso i, pod uvjetom da nije presoljen, daje nam polet i energiju jer utječe na adrenalin koji aktivira, potiče i rastjeruje nezadovoljstvo. Čašom crnog vina pojačat ćemo dotok kisika u mozak i na taj način zaokružiti savršen obrok.
Gnjev je emocija koja asocira na ljuto. Ljuto je viši stupanj kiselog. Višak kiseline u organizmu otklanjaju kefir, jogurt, sir i mlijeko, jer su bazični i sadrže sastojke iz kojih se u mozgu stvara gaba. Gaba je neurotransmiter koji u mozgu igra ulogu inhibitora, a to znači da ublažava, opušta i usporava naše reakcije. Još su naše bake znale da šalica mlijeka prije spavanja umiruje i olakšava spavanje. A kako sebi pomoći ako smo utučeni i tužni? Prvo moramo prihvatiti činjenicu da su utučenost i tuga normalne pojave, da svaki čovjek u životu prolazi kroz tužne trenutke.
Povratak životne radosti ubrzat ćemo korištenjem namirnica iz kojih se aktivira neurotransmiter noradrenalin. On potpomaže aktivnosti. Ali, ako smo ljuti, imamo previše noradrealina, pa se ljutnja pretvara u agresiju. Stoga, ako osjećamo ljutnju, izbjegavajmo jela spravljena od crvenog mesa. U slučaju nevoljkosti preporučuju se jela bogata bjelančevinama. Ona nam daju polet i elan koji nas tjera na aktivnost. Riba je najbogatija bjelančevinama, a pored toga i masnim kiselinama omega-3 koje imaju zaštitnu ulogu u krvnim sudovima.
U ovom stoljeću znanstvenici su otkrili da vitamin C djeluje na kvalitetu seksualnog života. Već su stari Rimljani znali za tu činjenicu i jeli su limunasto voće i grožđe prije, poslije i za vrijeme orgija. Askorbinska kiselina, ili vitamin C, poboljšava tonus krvnih sudova i povećava izlučivanje oksitocina u mozak. Oksitocin je hormon važan za buđenje seksualne želje. Ljudi koji uzimaju vitamin C češće imaju seks. Za poboljšanje seksualne aktivnosti najbolje djeluju limunasto voće, trešnje, nar, rajčica, crvena paprika… Grožđe je najdragocjenije jer se prilikom žvakanja koštica izlučuje resveratrol, a on nas štiti od lošeg kolesterina, lakše učimo, dulje pamtimo i na taj način usporava starenje. Crno vino također sadrži resveratrol, ali zbog sadržaja alkohola uživajmo ga kontrolirano!
Pripremila: Iris Smokvina
Prijevod: Jelena Kantar
Fotografija: Vedran Tolić
