Dva vrlo često korištena izraza u svakodnevnim situacijama su “hvata me panika” i “osjećam se depresivno”. Najčešće se, srećom, ni u prvom ni u drugom slučaju ne radi o kliničkoj slici bolesti, nego o potrebi nekome dati do znanja kako se trenutačno osjećamo. No, što je zapravo depresija?
Depresija je bolest koja se odnosi na duševno stanje. Radi se o grupi simptoma koji se mogu javljati u raznim kombinacijama, kako po razlogu, sadržaju, tako i po intenzitetu, te stoga i njihova manifestacija može biti različita od osobe do osobe. Uzroci depresije mogu biti nasljedni faktori, opterećenja i promjene u privatnom životu ili na radnom mjestu, iscrpljenost, klimaks, depresija nakon porođaja, depresija u zimskim mjesecima zbog kraće dnevne svjetlosti, a osim toga depresija se može javiti i kao sekundarna pojava uz druge tjelesne ili duševne bolesti. Mnoge od navedenih pojava na većinu ljudi neće pogubno utjecati. Ali na neke hoće. To uvelike ovisi o predispozicijama, o genetskoj osnovi i o načinu života.
Simptomi se mogu razvijati sporo, tjednima i mjesecima, ali mogu isto tako i nastupiti naglo u roku od nekoliko dana. Često se događa da se depresivna osoba koncentrira na tjelesne simptome i traži razloge svog stanja u tjelesnom oboljenju ili si predbacuje da je zakazala. Depresija se može javiti u laganom obliku (manji broj lagano izraženih simptoma, oboljeli su u stanju ići na posao i komunicirati s okolinom), srednje teškom obliku (širok spektar simptoma, ispunjavanje obaveza na poslu i u privatnom životu teško ili gotovo nikako ne polazi za rukom) i teškom obliku (neophodno stacionarno liječenje).
Depresija može trajati od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Može se javiti jednom u životu, ali i više puta. Do ponavljanja depresije dolazi lakše ako se ona pri prvoj pojavi nije liječila. U današnje vrijeme depresija je uglavnom izlječiva. Kakav će tok i ishod imati ovisi o više faktora. Između ostalog i od tog, je li liječenje adekvatno i je li počelo na vrijeme. Depresija se liječi psihoterapijom i lijekovima. Kod teške depresije lijekovi su neophodni. Stručna osoba (psiholog ili psihijatar) odlučuje je li uz lijekove potrebna i psihoterapija i kod lagane i srednje izražene depresije. Važno je spomenuti da antidepresivi ne izazivaju ovisnost.
Kako primijetiti početak depresivne faze? Jeste li opazili ove simptome?
- izbjegavam određene stvari (susrete i izlaske).
- osjećam se potišteno.
- samo želim svoj mir.
- osjećam pritisak u grudima.
- teško mi je ujutro ustati.
- svejedno mi je kako izgledam.
- sve mi je teško.
- ne uživam u jelu.
- loše spavam.
- zapostavljam svoje poslove.
- teret mi je telefonirati prijateljima.
- mnogo toga mi je svejedno.
- mnogo toga o čemu drugi govore izgleda mi banalno i nevažno.
- mislim da je moj život čisti promašaj.
- često razmišljam o tome ima li život smisla.
- navečer mi je drago što je dan konačno prošao.
- govorim tišim glasom nego obično.
- lako zaplačem.
Ako zadnjih dvadesetak dana neprekidno imate većinu ovih simptoma, obratite se u prvom redu Vašem kućnom liječniku koji će provjeriti postoji li tjelesna bolest koja te simptome direktno ili indirektno provocira. Ako Vaš liječnik isključi postojanje tjelesne bolesti, javite se bez puno čekanja psihoterapeutu ili psihijatru. Depresija je ozbiljna bolest koja može imati teške posljedice za Vas i Vašu obitelj.
Tekst: Mira Budimić
