I ako se skijaški odmor češće povezuje sa švicarskim Alpama, ne smiju se zanemariti ni mogućnosti skijanja u Hrvatskoj. Ne samo da se ljeti može odmarati na brojnim hrvatskim plažama, već se preporučuje i zimski odmor provesti u planinama Hrvatske. «Libra» kreće u potragu za tragovima nastanka hrvatske skijaške kulture.

Unatoč tome što je povijest hrvatske skijaške kulture prilično kratka, ona je ipak nešto posebno. U usporedbi sa Švicarskom, prirodni uvjeti u Hrvatskoj su prilično nepovoljni za skijaški turizam. Bez obzira na to, Hrvati su ponosni na svojih više od 300 tisuća skijaša i skijašica.

Poznati hrvatski povjesničar i sportski djelatnik Franjo Bučar (1866.-1946.) predstavlja prekretnicu za početke hrvatskog skijanja u 19. stoljeću. Bučar je diplomirao na Sveučilištu u Stockholmu te je ono naučeno donio u Hrvatsku. Na padinama Cmroka u Zagrebu Bučar je 1894. godine na seminaru za sportske učitelje podučavao osnovne tehnike skijanja. Bio je i prvi hrvatski natjecatelj koji je nastupio na nekom skijaškom natjecanju. Osvojio je drugo mjesto na natjecanju u Češkoj. Što se skijaških udruženja tiče, do Prvog svjetskog rata postojalo je samo jedno – HAŠK (Hrvatski akademski športski klub), s jednim skijaškim ogrankom. Poslije rata taj ogranak postaje prvi skijaški klub u hrvatskoj povijesti. Od tada se skijanje u Hrvatskoj počelo jače razvijati. Godine 1934. osnovan je zbor hrvatskih učitelja i trenera skijanja (HZUTS – Hrvatski zbor učitelja i trenera sportova na snijegu). Njihov glavni cilj bio je učiniti skijanje dostupnim svima, a posebno mladima. Danas je HZUTS dio Međunarodnog udruženja instruktora za skijanje (ISIA) i Međunarodne federacije instruktora za sportove na snijegu (IVSI).

Hrvati su posebno ponosni na svoju najpoznatiju skijašku obitelj koja se pokazala izuzetno uspješnim u skijanju krajem 90-ih godina 20. stoljeća. To je obitelj Kostelić koja je svojim uspjesima privukla pažnju ne samo cijele Hrvatske nego i cijeloga svijeta. Nakon svih uspjeha sestre Janice i brata Ivice Kostelića, odnos javnosti prema skijanju u Hrvatskoj jako se promijenio. Počelo se ulagati mnogo više novaca u mlade talente i skijašku izobrazbu, a skijaške staze diljem Hrvatske modernizirane su i uređene. Sve u svemu, početkom 21. stoljeća skijanje je dobilo potpuno novu i mnogo važniju ulogu u Hrvatskoj. To se odražava i na činjenicu da se na Sljemenu u Zagrebu redovno održavaju međunarodne skijaške utrke.

Tekst i prijevod:  Marina Matić

Izvor https://www.skijanje.hr/skijanje/povijest/clanak/povijest-skijanja-u-hrvatskoj?id=12352