Tijekom pregledavanja knjižara u Švicarskoj praktički je nemoguće pronaći policu koja nudi samo hrvatsku književnost. Mnogo je vjerojatnije da ćete naći dio „hrvatske knjige“ pored djela autora iz Bosne, Srbije ili drugih istočnoeuropskih zemalja. Ili, naravno, u odjelu za jezike, što je moguće samo u većim knjižarama.
Isto je sa švicarskom literaturom u Hrvatskoj, dakle isto vrijedi i obrnuto. Fokus na švicarske knjige u knjižarama u Hrvatskoj nije uobičajen. Max Frisch ili Friedrich Dürrenmatt mogu se naći u njemačkoj književnosti poredani pored njemačkih i austrijskih djela. S ovog se gledišta knjižni svjetovi Hrvatske i Švicarske čine vrlo sličnima. Ipak, ako se književna tržišta izravno usporedi vidi se da su vrlo, vrlo različita. Kako je to moguće?
Već prvo istraživanje pokazuje da je švicarsko tržište knjiga mnogo ekonomičnije i strukturiranije od hrvatskoga. Lako je pronaći vrlo detaljne statistike i podatke o prodaji. Podaci također pokazuju spremnost Švicaraca za čitanje u različitim dobnim skupinama. Što i koliko čita hrvatsko stanovništvo, međutim, može se samo grubo procijeniti. Uspoređujući, hrvatsko tržište knjiga izgleda mnogo više entuzijastično, ali nema stvarne ekonomske strukture.
U 2013. godini kreativni umjetnici zabilježili su ovu karakteristiku hrvatske distribucije knjiga u publikaciji “Knjiga u fokusu”. Ona proučava tržište knjiga koliko je to god moguće i na temelju proučavanja daje preporuke kako ga regulirati i kako širiti kulturu čitanja. “Čak i dva desetljeća nakon osamostaljenja Hrvatske, hrvatsko je tržište knjiga još uvijek potpuno neregulirano i jedva funkcionira”, kaže kritika. Središnji prijedlog stručnjaka je stvaranje posebne regulatorne institucije za tržište knjiga. Do 2013. godine nije bilo posebnih programa ili projekata u Ministarstvu poduzetništva i obrta, ili pak u Ministarstvu gospodarstva, koji su se odnosili samo na izdavaštvo i knjižare.
U 2017. godini hrvatski se kreativni sektor konačno probudio. Stvorena su dva različita ministarstva za spašavanje izdavača i knjižara. Istraživanje GfK-a, iz ožujka 2018., o čitanju i kupovini knjiga, pokazalo je da hrvatsko stanovništvo čita sve više i više. Medutim, ne mogu se pronaći preciznije brojke; izravni zahtjev Instituta GfK također je ostavljen bez odgovora.
Kakva je situacija u Švicarskoj? Samo nekoliko klikova vodi do internetske verzije priopćenja za javnost Švicarskog udruženja knjižara i izdavača (SBVV), što se već vidi u naslovu: U 2018. godini u švicarskom njemačkom govornom području prodano je gotovo 15 milijuna knjiga. Pretražujući Google, druga pretraga pokazuje o kojim se točno knjižarama radi: Orell Füssli je na prvom mjestu, a slijede Ex Libris AG i Weltbild Verlag GmbH.
Ako promijenite perspektivu, razlike između švicarskog i hrvatskog tržišta knjiga se smanjuju: u globalnom kontekstu obje dobivaju malo pozornosti. Osobito se malo pozornosti pridaje hrvatskoj književnosti. To uopće nije opravdano, kako tvrdi Miranda Jakiša, profesorica južnoslavenske i istočnoslavenske književnosti na Sveučilištu Humbolt u Berlinu: „Dok su njemačkim čitateljima Čehov, Bulgakov i Pasternak dobro poznati, jedva da netko zna za Augusta Šenou, Antuna Gustava Matoša ili Miroslava Krležu.“ Pritom se hrvatska književnost lako može svrstati u globalne književne trendove, jer se i ona bavi temama poput neoliberalizma i pitanja ravnopravnosti spolova.
Hrvatska je 2008. godine stavljena u središte Sajma knjiga u Leipzigu, ali se time popularnost autora iz Hrvatske samo neznatno povećala. Jedno od objašnjenja za to je i kasno objavljivanje prijevoda. Dobar primjer za taj problem je bosanskohercegovački autor Dževad Karahasan: njegov roman “Kuća za umorne” izašao je 2014. godine, dok je njemački prijevod objavljen u ožujku 2019. godine! Da bi se izgradili mostovi između različitih književnih svjetova, potrebna je umjetnost prevoditelja. Upravo je to razlog zašto je Alida Bremer za 2018. godinu dobila međunarodnu književnu nagradu za prijevod ljubavnog romana Ivane Sajko.
Još jedan most grade secondas i secondos*. Oni su ti koji vladaju i hrvatskim i njemačkim jezikom i tako donose još jednu perspektivu u njihov književni svijet. Možda naposljetku njima uspije da hrvatska i švicarska književnost dobiju svoje police u knjižarama.
* Secondo (m.) / Seconda (f.) = Pripadnik druge generacije imigranata
Tekst i prijevod: Laurora Shoshi
Izvor: Libra
