U organizaciji Pučkog otvorenog učilišta Rab, na prvi dan lipnja otvorena je samostalna izložba akademske slikarice Edit Glavurtić Skice iz Edena – Rascvjetavanje, kojom je započelo Rapsko likovno ljeto. Netaknuta priroda, bogata kulturno povijesna baština i ambijentalno okruženje slikovitog gradića čine idealnu oazu za likovno ljeto koje promovira suvremenu nacionalnu umjetnost. Ravnateljica pučkog otvorenog učilišta Rab, Katarina Ribarić ističe kako ovom izložbom nije oduševljena samo rapska publika nego i mnogobrojni turisti kojima je Rab nezaobilazna destinacija. Ribarić napominje kako je osim promicanja izložbeno galerijske djelatnosti u lokalnoj zajednici potrebno spomenuti da ova izložba prezentira jedno kompleksno likovno stvaralaštvo, a ugodan prostor galerije dodatno reflektira njezin meditativni karakter te poziva sve zainteresirane da izložbu posjete do 24. lipnja ove godine.

Edit Glavurtić rođena je 1965. u Splitu, a u Zagrebu živi od 1970. godine. Pohađala je Školu primijenjene umjetnosti, Odjel zidnih slikarskih tehnika. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, Odsjek za slikarstvo, diplomirala je 1988. godine u klasi prof. Đure Sedera. Dvije godine zaposlena je u Zagreb filmu, na odjelu scenografije kao asistent scenografa, i oslikava pozadine za crtanu seriju Mali leteći medvjedići. Odlazi u Beč 1990. godine, gdje se bavi likovnim radom i 1995. godine na Universität für angewandte Kunst Wien dobiva titulu magistra umjetnosti. Od 2003. godine ponovo živi u Zagrebu i radi kao samostalna likovna umjetnica. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika.

Voditeljica galerije Barbara Marelić, Sonja Švec Španjol i Edit Glavurtić

Kao jedan od najzelenijih i najšumovitijih hrvatskih otoka, Rab je poznat i kao otok sunca, pijeska i mora pa je Edit Glavurtić obradivši motiv prirode ovom izložbom još snažnije naglasila rapske ljepote. Opisavši ciklus umjetnice, kustosica Sonja Švec Španjol navodi kako odabir dva međusobno vrlo različita cvijeta – raskošan i bogat božur te elegantan, profinjen, tankoćutan i transparentan iris čine polazište za gradnju likovne priče te dodaje kako je umjetnica fokusirana na dvije nematerijalne dimenzije; tišinu i svjetlost pa zalazi dublje od figurativnog motiva u područje metafizičkog i duhovnog.

Što se tiče likovnih formi pojašnjava Špec Španjol umjetnica vješto koristi uljenu slikarsku tehniku koja se nametnula kao tehnika koja najviše odgovara karakteru umjetničinog osjećanja materije prilikom realizacije likovne ideje. Autorica potencira glavnu karakteristiku ulja odnosno njegovog nevjerojatnog raspona boje od najdublje sjene do najvišeg svjetla što ponajbolje vidimo na svjetlosnim akcentima latica cvijeća božura i irisa na kojima svjetlost titra u punini svoje blistavosti –istaknula je Švec Španjol.

Svoj stvaralački proces autorica ne može racionalno objasniti jer kako kazuje teme dolaze iz skrovitih dijelova bića i osobne su poput snova – Ne mora kod svakoga biti tako, ali moj stvaralački impuls dolazi iz tišine, koja ja za moj rad jako važna. U tišini je sve pročišćeno, čovjek počinje gledati i razmišljati na drugi način. Ja sam promatračica, s velikom sklonosti prema detalju i sitnici, i smatram da pupoljak božura odražava istu ideju kao i cijeli grm, a kad pratim cvijet u rascvjetavanju, za što je potrebno strpljenje i studioznost, mijenja se perspektiva. Kad se sasvim približim, forma mu se rastvara u apstraktnu, kao što se događa sa svim, kad se promijeni kut gledanja. Naravno da tome doprinosi i svjetlost, koja formu mijenja dodatno, čime dolazim do jedne gotovo kaleidoskopske slike.

Modeliranje iz svijetlog i prema svjetlom za Glavurtić predstavlja uvijek nov izazov – Svi moji cvjetovi smješteni su na bijelu pozadinu. Tehnika kojom radim traži mnoge lazure, prosušivanja, vrijeme, uštimavanja nijansi koje će jedna drugu isticati, a sa svijetle pozadine, do toga je puno teže doći. Iz tamnog se kontrastom relativno brzo stigne do efektnog rezultata, ali efekt nije slikarsko rješenje, nego trik kojim se postiže dopadljivost. Zato ustrajem na svijetloj podlozi, i sve usklađujem u odnosu na svjetlo. Napredujem polako, s nadom u dobar rezultat, koji je, nezavisno od sveg uloženog truda, uvijek neizvjestan.