Kamen, jedan od najstarijih građevinskih materijala, simbolizira čežnju za besmrtnim, izraz vječnoga.

Povijest Hrvatske i Švicarske neraskidivo je povezana s kamenom. Klesarstvo, umjetnost obrade kamena, ima vrlo dugu tradiciju u jednoj i u drugoj zemlji.

Korijeni klesarskog zanata sežu u najstarija vremena. Čovjek je od prapovijesti želio oblikovati kamen. Svrha njegove obrade bila je vjerska, klesanje simbola i znakova, kopanje grobova u kameno postolje ili za svakodnevne svjetovne potrebe poput produbljivanja kamena za skladištenje vode (cisterne ili pojilišta za stoku), hranilišta za stoku, građenje skloništa.

U Hrvatskoj, na otoku Braču, već jako dugo postoji obiteljska tradicija obrade kamena.

Čovjek i kamen povezani su na otoku Braču od davnina. Pravu vrijednost Brača, koji je proslavio „brački kamen“ u svijetu i kroz koji će arhitektura i umjetnost zauvijek biti utkani u povijest, otkrili su Rimljani. Gaj Aurelije Dioklecijan, legendarni kralj iz vremena sumraka Rimskog carstva, materijal za izgradnju svoje velebne palače u Splitu pronašao je upravo na otoku Braču.

I danas je kamen u respektabilnoj građevnoj arhitekturi jedan od najvažnijih građevinskih materijala. Svjetsko natjecanje 2008. godine u Barceloni donijelo je nagradu malom selu Bale u Istri. Tu je izgrađena jedna od najljepših sportskih dvorana. Njena je kamena fasada inspirirana lokalnim suhozidima kao ogradama polja i tradicionalnim kamenim kolibama tog područja.

S druge strane, valski se kvarcit u Švicarskoj vadi stotinama godina, a postao je svjedokom kako prošlih tako i današnjih načina života. U početku se valski kamen koristio za zidove duž ulica i za pokrivanje krovova. Danas ima široku primjenu u zatvorenom i na otvorenom prostoru.

Na najveći švicarski gradski trg, Sechseläutenplatz u Zürichu, položeno je 110.000 ploča od valskog kvarcita teških 4.200 tona.

Arhitektonsko remek-djelo od valskog kvarcita svakako su terme Petera Zumthora u Valsu. Sagrađene su od 60.000 ploča, a dvije godine nakon izgradnje zaštićene su kao spomenik kulture.

Izvor: Libra 53

Tekst: Suzana Čufer

Prijevod na hrvatski: Vlatka Matoković