Trs – kamen – čovjek – vino

Povijesna dokumentacija šireg primoštenskog kraja nedvojbeno potvrđuje da se u Primoštenu od samog njegova početka uzgaja vinova loza. Tako već 1843. godine Primošten s 1402 stanovnika ima obrađenih 508 hektara pod vinogradima. Prve analize grožđa-mošta sorte Babić obavljene su davne 1892 godine. Čuveno vino Babić-Primošten počelo se proizvoditi 1968. godine. Nakon praćenja od strane Instituta za Jadranske kulture iz Splita, prvo flaširanje obavljeno je 1973. godine. Primoštenska kamena čipka, kako se slikovito nazivaju vinogradi na jedinstvenim položaju Bucavac, spomenik je ljudskom radu koji očarava veličanstvenom ljepotom, ali i šokantnom spoznajom o mukotrpnom radu koji je potreban za njegovo obrađivanje.

Taj terroir i vinogradi koji silaze sve do mora na škrtoj zemlji i osunčanom kamenu zaslužni su za najljepše izdanje sorte Babić, koje to vino svrstava među najbolja hrvatska vina. Vino Babić je brend i najcjenjeniji proizvod, a Bucavac kao mikrolokacija najcjenjenija i najatraktivija je ne samo u primoštenskim, nego i u nacionalnim okvirima, a sve upućuje na to da Bucavac i u međunarodnim okvirima ima posebno značenje. Atraktivnost i posebnost kultiviranja vinskog krajolika, na način kako to rade Primoštenci, izaziva divljenje kod ljubitelja vina diljem svijeta.

U takvom okruženju tradicionalno patničkog načina privređivanja, koje rađa tvrde i nepovjerljive ljude kakvih u Primoštenu ne nedostaje, neobično je sresti jednog tako otvorenog i susreljivog domaćina kakav je Leo Gracin, koji je zaslužan za jedno od najboljih crnih vina Hrvatske. Suvlasnika vinarije Suha Punta, mladog znastvenika na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu (PBF) koji vikende provodi u svojim vinogradima i u podrumu u Primoštenu, zatražite da vas provede kroz čuveni Bucavac, a potom u vinariju kako biste se kušanjem različitih godišta i tipova Babića direktno iz bačve mogli upoznati sa svim fazama u nastajanju tog ekscelentnog vina.

Vino je iznimno punog, bogatog okusa, a istovremeno je sjajno uravnoteženo i nimalo teško. Miris je veoma ugodan, lijepe kombinacije primarnih i sekundarnih aroma od kojih se nijedna posebno ne ističe. Od voća je najistaknutija šljiva, potom višnja maraska, a od začinskih nota menta, te malo vanilije i koža. Okus je odličan, pun i snažan, a istovremeno slastan i vrlo pitak. Obilni su tanini dozrijevanjem u barriqueu lijepo omekšali, pa se ni drvo ni tanini ne ističu. U ustima veoma postojano, zbog snage veoma toplo, zbog živahne kiseline svježe, zbog ekstrakata bogato. Živahno pikantnog, slasnog retrookusa koji traje dugo, dugo po ispijanju. Odlično vino. Zastupnik ovog vina za Švicarsku je Vallis Aurea iz Schaffhausena, a preporuča ga i autor ovih redaka.

Uzdravlje – živjeli!

Tekst: Ante Soža

Prijevod: Sandra Grizelj