Pčele se 15 milijuna godina uspješno prilagođavaju vremenskim promjenama na zemlji i nastoje živjeti u ravnoteži s ekološkim sistemom. Njihov najveći neprijatelj, ali i prijatelj – čovjek remeti ravnotežu u prirodi misleći samo na kratkotrajnu korist. Upotrebom pesticida i drugih kemikalija imunološki sistem oprašivača slabi te se kod njih pojavljuju razne bolesti i napadaju ih paraziti (kao npr. grinja Varroa). Izumiranje pčela i drugih insekata problem je na globalnoj razini, a mogao bi se uspješnije kontrolirati uz pomoć svakog pojedinca. Zanimljivo je napomenuti da svaka treća žlica svjetske hrane ovisi o uspjehu oprašivanja. Ono je važno i za biljke koje se rabe kao biogoriva, za izradu vlakana, lijekova, stočnu hranu, građevinski materijal i drugo. Brojna bi radna mjesta bila ugrožena nestankom tih malih i vrijednih radnika. Oni ne traže plaću, ne štrajkaju, neumorno rade i jedino što traže jest očuvanje sredina u kojima djeluju. Na sreću, postoje pčelari koji se brinu o medonosnoj pčeli (Apis mellifera), no ona čini samo jedan rod pčela (na svijetu postoji oko 20 000 vrsta). Bez pčelara bi medonosne pčele bile među ugroženim vrstama. U EU-u se zaliha divljih pčela smanjila za 25 % a u SAD-u za 40 %. Švicarska ima 17 500 pčelara i oko 165 000 košnica pčela, a svaki pčelar u prosjeku održava 10 plemena.

Svake godine između ožujka i lipnja dolazi do prirodnog razmnožavanja pčela rojenjem. Stara matica uz polovicu plemena napušta roj, a ostatak pčela ostaje u košnici i prigoji si novu maticu. Odbjegli roj, koji se sastoji od desetka tisuća pčela, traži si novi smještaj. Prije odabira novog doma zadržava se u blizini košnice 2-3 dana. Za to vrijeme pčela izvidnica traži novo mjesto za useljenje.

Što učiniti ako se roj zaustavi baš u vašem vrtu ili u blizini vašeg mjesta stanovanja?

Nemojte se uplašiti, pčele su miroljubive radnice, sve dok ih ne izazovete. Slične su nama, zar ne? Za vrijeme selidbe nisu razdražljive, trome su jer sa sobom nose rezervu hrane za dva-tri dana. Mlataranjem rukama nećete ih rastjerati, dapače. Izbjegavajte intenzivne mirise parfema, alkohola, sapuna i tamnu odjeću! Potražite pomoć! U Kantonu Zürich nazovite vatrogasce na broj 118. Njihov je dolazak besplatan. Oni će otkloniti pčelinji grozd i kontaktirati s pčelarima koji su voljni preuzeti novo pleme.

U Kantonu Aarau nazovite jednog s popisa dežurnih pčelara dostupnog na internetskoj stranici www.bienen-ag.ch.  Pčelar donosi opremu kako bi zaštio sebe i drvenu kutiju kojom će zarobiti i prenijeti roj. Ponekad podvig nije moguć iz objektivnih razloga, primjerice ako domaćinu nedostaju visoke skele ili slično. Tada nazovite vatrogasce iz svoje regije, a kako ne biste doživjeli neugodno iznenađenje, unaprijed se informirajte o cijeni njihove usluge.

Pomognite održavanju šarolikosti vrsta, sadite cvijeće u vrtu i na balkonu, nabavite kućicu za insekte BeeHome ili je osmislite sami – ponekad je dovoljno i šupljikavo deblo. Domesticirane pčele najviše vole maslačak, repicu, bagrem, lješnjak, lipu, zimzelen i poljsko cvijeće. Kućicu za insekte smjestite okomito i visoko i okrenite je prema jugu. Kako se s generacije na generaciju ne bi prenašale bolesti, preporučuje se svake godine postaviti novu kućicu.

Ujedinjeni narodi 2017. godine proglasili su 20. svibnja za „Međunarodni dan pčela“ (to je rođendan Antona Janše, slovenskog pčelarskog pionira i dvorskog pčelara carice Marije Terezije). Švicarski pčelari udruženi su u krovnu organizaciju „apisuisse“. 5.6. 2019. u švicarskom je parlamentu osnovana grupa „Die Bienen“, a sastoji se od 60 parlamentaraca. Uz njihovu pomoć švicarski pčelari mogu bolje zastupati svoje interese i interese svojih „štićenika“. Za sve one koje se žele baviti pčelarstvom, Ministarstvo poljoprivrede organizira tečajeve i doškolovanja. Osnovni tečaj pohađa se 18 puta u dvije godine u trajanju od pola dana, košta 950-1250 SFr., ovisno o tome žele li sudionici diplomu na saveznoj razini.

Jeste li znali:

– dnevno pčela obiđe oko 4000 cvjetova

– jak i zdrav pčelinji roj dnevno može oprašiti do 3 000 000 cvjetova

– oprašeni cvijet pčela sakupljačica obilježi raspoznatljivim mirisom kako se druga pčela ne bi uzaludno trudila

– najmanja vrsta pčela je Trigona minima (2,1 mm,), a najveća Megachile pluto (može narasti do 39 mm)

– ljeti u košnici dnevno umire do 1000 pčela radilica, a otprilike toliko ih se i izlegne

– mlada matica dnevno položi tri puta više jajašaca od svoje težine (oko 2000)

– pčela leti brzinom i do 65 kilometara na sat sa zamahom krila od 400 puta u sekundi, a bez gubljenja orijentacije dostiže udaljenost i do 8 km

– sa sobom nosi teret cvjetnog praška sukladan vlastitoj težini

– samo ženske pčele ubadaju i nakon toga umiru jer žalac ostaje u ubodu

– kad mužjak oplodi maticu, njegov spolni organ ostaje u njoj i on umire

– med je najsavršeniji proizvod prirode

– med je jedina prehrambena namirnica koja se ne može pokvariti

– kilogram meda ima jednaku hranjivu vrijednost kao 50 kokošjih jaja

– alkohol djeluje na pčele jednako kao i na čovjeka. Alkoliziranim pčelama zabranjuje se ulazak u košnicu

– najpoznatija pčela na svijetu je Pčelica Maja. Osnovnu ideju dao je 1912. godine njemački književnik

Waldemar Bonsels

– poznate ličnosti koje su se bavile ili se bave pčelarstvom: Aristotel, Aleksandar Veliki, George Washington, Lav Nikolajevič Tolstoj, Michelle Obama (dala je postaviti košnice u dvorište Bijele kuće), Henry Fonda, Morgan Freeman, Brad Pitt, Scarlet Johansson itd.

Znanstvenik Albert Einstein je rekao: „Ako nestanu pčele, za četiri godine nestat će i ljudi.“

Za više informacija pogledajte višestruko nagrađeni dokumentarni film iz 2012. godine renomiranog švicarskog redatelja Markusa Imhoofa pod naslovom „More than Honey“.

Tekst: Iris Smokvina

Izvor: Libra