Bilo da se radi o državnim jamstvima za brodogradnju ili jamstvima za pomorske brodove, radi se o državnim subvencijama, tj. o novcu poreznih obveznika. Bilo u Hrvatskoj ili u Švicarskoj: Potpore su povijesno uvjetovane i odnose se na gospodarska područja koja su za tu zemlju nekada bila važna.

Davanje državnih jamstava za izgradnju brodova standardna je praksa jer brodogradilišta sama nisu dovoljno financijski jaka. No ako brodogradilište propadne, kao što se prije nekoliko godina dogodilo s jednim od zadnjih velikih hrvatskih škverova, pulskim Uljanikom, koji je zbog dubioza ogromnih razmjera morao u stečaj, državi dolazi jamstvo na naplatu. Uljanik je tako hrvatske porezne obveznike koštao oko 4,5 milijardi kuna (oko 640 milijuna franaka). Pa ipak, Hrvatska je Vlada ove godine „odlučila dati punu podršku brodograđevnoj industriji s ciljem nastavka proizvodnje i zadržavanja postignutog ugleda Republike Hrvatske na svjetskom brodograđevnom tržištu.“ U tom je smislu opet izdala jamstva brodogradnji u iznosu od preko milijarde kuna. Od toga se 32,5 milijuna eura odnosi na jamstvo za kredite propalom Uljaniku koji će se koristiti za ponovno pokretanje proizvodnje, dok su dva manja brodogradilišta dobila jamstva od 50 odnosno 80 milijuna eura.

Postoje povijesni razlozi zbog kojih je švicarska Savezna vlada davala jamstva za pomorske brodove. Nakon izbijanja Drugog svjetskog rata bilo je uskih grla u opskrbi. Kako bi opskrbu osigurala, Švicarska je na svjetskim morima koristila brodove pod vlastitom zastavom. Savezna vlada dugo je rizik jamstava smatrala niskim.  Međutim, tijekom financijske krize 2008. i pomorstvo je širom svijeta ušlo u krizu. Prodaja brodova uz visoke gubitke za Saveznu vladu kao jamca pokazivala se sve jasnije kao jedina preostala mogućnost. Krajem 2016. godine Švicarska je imala 47 pomorskih brodova sa ​​zajmovima pod saveznim jamstvom u ukupnom iznosu od 794 milijuna franaka (preko 5,5 milijardi kuna). U jesen 2019. još uvijek je bilo 26 brodova s ​​garancijama od oko 500 milijuna franaka. Do danas nastala šteta iznosi 300 milijuna franaka. Nakon prodaje daljnjih brodova za koja su izdana jamstva, i dalje će postojati obveze od 374 milijuna franaka. Krajem 2019. Parlament je morao odobriti daljnji dopunski zajam.

Autorica: Vesna Polic Foglar

Izvor: Libra