Pravila kojima se određuje obaveza zdravstvenog osiguranja korisnika mirovine jedne ili više država vrlo su jasna i jednostavna. Treba uzeti u obzir iz kojih sve država korisnik prima mirovinu i gdje je odlučio živjeti, točnije gdje mu je središte životnih interesa. Kao najjednostavniji primjer možemo navesti slučaj kada osoba ima samo jednu mirovinu i živi na području druge države. Korisnik mirovine koji ima prebivalište na području države u kojoj ne ostvaruje pravo na mirovinu punu zdravstvenu zaštitu koristi sukladno propisima te države, kao da je njezin osiguranik, a na teret države članice iz koje prima mirovinu. Tako naprimjer korisnik samo švicarske mirovine koji živi u Hrvatskoj pravo na zdravstvenu zaštitu koristi u Hrvatskoj na isti način i pod istim uvjetima kao hrvatski osiguranici, ali na teret svojega švicarskoga zdravstvenog osiguranja. Ako prima mirovinu iz više država članica, trošak snosi nadležna ustanova države članice u kojoj je ostvario najdulji radni staž.
Isto tako u slučaju primanja više mirovina istovremeno zdravstveno osiguranje ostvaruje se na temelju mirovine koja je ostvarena u državi u kojoj osoba živi. U praksi to znači da korisnik švicarske i hrvatske mirovine koji odluči živjeti u Hrvatskoj pravo na zdravstveno osiguranje ostvaruje na temelju svoje hrvatske mirovine. Kao što je ranije spomenuto, svaka osoba može biti zdravstveno osigurana samo u jednoj državi te je stoga u ovom slučaju jedan od uvjeta za zdravstveno osiguranje na temelju hrvatske mirovine odjava švicarskoga zdravstvenog osiguranja.
Početkom primjene europskih uredbi na ovom području bilo je pojedinih nejasnoća po pitanju obaveze osiguranja korisnika švicarske mirovine koji žive u Hrvatskoj, odnosno bilo je nejasno imaju li pravo odlučiti hoće li biti osigurani kod švicarskih bolesničkih blagajni ili će osobno plaćati doprinos za zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj. Pravila europskih propisa vrlo su jasna – takve osobe od 1. siječnja 2017. moraju biti osigurane kod švicarskih bolesničkih blagajni i to pod uvjetima koji su propisani švicarskim pravnim propisima koji reguliraju područje zdravstvenog osiguranja.
Kako korisnici švicarske mirovine ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj?
U trenutku kada se korisnici švicarske mirovine, neovisno o državljanstvu, odluče preseliti u Republiku Hrvatsku, o tome prvenstveno moraju obavijestiti svoju nadležnu švicarsku bolesničku blagajnu. Ta blagajna će im izdati potvrdu oznake S1 ili E121 koja dokazuje pravo na zdravstveno osiguranje u drugoj državi na teret švicarske bolesničke blagajne. Korisnik potvrdu predaje regionalnom uredu / područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO) u mjestu svojega prebivališta u Hrvatskoj. Važno je napomenuti da je prije dolaska u HZZO potrebno riješiti pitanje prijave boravka / prebivališta pri nadležnoj policijskoj upravi Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.
Osnovom spomenute potvrde korisniku švicarske mirovine izdaje se zdravstvena iskaznica HZZO-a te koristi sva prava kao i ostali hrvatski osiguranici, no na teret švicarske bolesničke blagajne.
Budući da korisnici švicarske mirovine koji žive u Hrvatskoj i dalje ostaju švicarski osiguranici, europsku karticu zdravstvenog osiguranja osnovom koje mogu koristiti pravo na neodgodivu zdravstvenu zaštitu na području ostalih država Europske unije i Europskoga gospodarskog prostora izdaje im njihova švicarska bolesnička blagajna. To znači da se ta kartica koristi u svim drugim državama osim one u kojoj osoba ima prebivalište.
Događa se da osobe pošto presele u Hrvatsku, iz nekih svojih razloga ne pribave spomenutu potvrdu S1/E121 za korištenje pune zdravstvene zaštite, već smatraju da im je dovoljna europska kartica zdravstvenog osiguranja. Važno je naglasiti da se ne preporučuje korištenje europske kartice umjesto S1/ E121 u državi gdje se nalazi središte korisnikovih životnih interesa. Naime s obzirom na to da osoba nema pravo na izbor liječnika primarne zdravstvene zaštite, nema pravo ni na sve usluge iz obveznoga zdravstvenog osiguranja i ne može sklopiti policu dopunskoga zdravstvenog osiguranja.
Tekst: Sandra Orešić
