Pravne osnove
Bilateralni sporazumi omogućuju državljanima EU-a/EFTA-e da si namire iznose socijalnog i invalidskog osiguranja (AHV/IV) i u inozemstvu. Republika Hrvatska je stupila u Europsku Uniju 1. srpnja 2013. godine, međutim Sporazum o slobodnom kretanju osoba (FZA) se na Hrvatsku (još) ne primjenjuje. Temelj pravnih pitanja socijalnog osiguranja predstavlja dakle do daljnjega Sporazum o socijalnoj sigurnosti između Švicarske i Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sporazum o socijalnom osiguranju) koji je sklopljen 9. travnja 1996. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 1998. godine. Cilj je navedenog sporazuma, između ostalog, jamčiti ravnopravni tretman državljanima Republike Hrvatske i Švicarske u svezi s ostvarivanjem njihovih prava na socijalnu sigurnost.
U Sporazumu o socijalnom osiguranju definiraju se prava i obveze državljana iz jedne od ugovornih zemalja u svezi s njihovim stjecanjem socijalnog osiguranja u drugoj državi. Temeljno je načelo Sporazuma isti tretman državljana Švicarske i Hrvatske. U slučaju da su hrvatski odnosno švicarski državljani radili u Švicarskoj i u Hrvatskoj te plaćali doprinose u oba sustava socijalnog osiguranja, imaju pravo dobiti – pri ispunjenju odgovarajućih zakonskih pretpostavki – dio mirovine od obje države. Iznosi mirovine će se obračunati u svakoj od navedenih država sukladno duljini trajanja plaćanja doprinosa.
Pretpostavke za podnošenje pravnog zahtjeva za isplatu hrvatske starosne mirovine u Švicarskoj
Žene mogu zatražiti hrvatsku starosnu mirovinu u Švicarskoj ako su navršile 61. godinu života, dok za muškarce ta dobna granica iznosi 65 godina. Potrebno je naglasiti da se granica za odlazak u mirovinu kod žena svake godine pomiče za tri mjeseca, dok se ne sustigne dobna granica muškaraca, na način da će se dobna granica za odlazak u mirovinu za oba spola izjednačiti 2030.godine. Zaključno će ta granica i dalje rasti, sve dok se 2038. godine ne postigne dobna granica za odlazak u mirovinu od 67 godina života za oba spola.
Dodatno se, osim dobi, za podnošenje zahtjeva za dobivanje hrvatske mirovine zahtijeva i razdoblje mirovinskog osiguranja od najmanje 15 godina. Drugim riječima, da bi osigurana osoba ostvarila pravo na podnošenje zahtjeva starosne mirovine u Hrvatskoj, morala je u Hrvatskoj uplaćivati doprinose tijekom najmanje 15 godina. Takozvanim temeljnim načelom objedinjavanja osiguranih razdoblja u Sporazumu o socijalnom osiguranju, to jest dodatnim uzimanjem u obzir inozemnog razdoblja osiguranja, olakšava se zahtjev za razdoblje osiguranja doprinosa. Ako se ta pretpostavka o razdoblju osiguranja doprinosa od 15 godina za hrvatsku mirovinu ne ispuni, pribraja se švicarsko razdoblje kao da je osoba tijekom navedenog razdoblja bila osigurana u Hrvatskoj. Švicarski državljani mogu na isti način dobiti hrvatsku mirovinu, čak i u slučaju da su samo nekoliko godina proveli radeći u Hrvatskoj.
Ako ste dakle radili u Hrvatskoj i Švicarskoj te uplaćivali odgovarajuće doprinose, vaša će se razdoblja osiguranja doprinosa zbrajati. Dostignete li razdoblje osiguranja doprinosa od 15 godina, stekli ste pravo na isplatu hrvatske starosne mirovine. To pravo stječete čim navršite dobnu granicu (žene: 64 godine, a muškarci 65 godina života). Kako biste isplate mirovine dobili na vrijeme bez odgode, preporuča se podnošenje zahtjeva nadležnoj ustanovi za hrvatske starosne mirovine u Švicarskoj neposredno prije nego što navršite 64 odnosno 65 godina života. Taj je zahtjev potrebno upotpuniti potrebnom dokumentacijom (kopija rodnog lista, osobne iskaznice ili putovnice, sveukupne potvrde o radu i tako dalje) te pismenim putem uz kratko obrazloženje poslati na Švicarsku blagajnu izjednačenja (SAK) u Ženevi čija adresa glasi:
Schweizerische Ausgleichkasse (SAK)
Av. Edmond-Vaucher 18
Postfach 3100
1211 Genf
www.zas.admin.ch
Tekst: Jasmina Smokvina
Prijevod: Vesna Soko
