Odvajanje prenositelja bolesti, karantena, čiji opseg primjene u svijetu upravo zahvaća do sada nezapamćene razmjere, nastalo je u Dubrovačkoj Republici i doprinos je hrvatske baštine svjetskoj civilizaciji, tvrde povjesničari.
Karantena je postupak kojim se radi zaštite od širenja zaraznih bolesti odvajaju osobe, životinje i predmeti za koje se sumnja da su zaraženi. Karantena može usporiti bolest i učiniti je podložnijom kontroli.
Ideja i prvi praktično uspješni eksperiment karantene pojavio se u Dubrovniku. O tome svjedoči odluka dubrovačkih vlasti iz 1377. da se svi putnici koji dolaze iz potencijalno zaraženih krajeva moraju, prije ulaska na prostore Republike, smjestiti u neku vrstu izolacije na otoku Mrkanu u razdoblju od mjesec dana. Karantenu nisu izmislili liječnici, kao što bi se to očekivalo, već dubrovačko Veliko vijeće. Zašto? Jer je Dubrovnik bio trgovački grad, a prekid trgovine bi značio njegovu gospodarsku propast. Dubrovačke vlasti su brzo shvatile da od trenutka kada u Grad dođu prve vijesti o epidemiji u nekim krajevima, do trenutka kada ta epidemija počne svoj zlosretni „pohod“ Gradom, prođe neko vrijeme, te da se ritam pojave epidemije poklapa s ritmom dolaska putnika i trgovaca iz krajeva s epidemijama.
Najpoznatija karantena, dubrovački Lazareti, nalazi se pred istočnim ulazom u Dubrovnik. Njihova gradnja završena je u 17. stoljeću, ali na toj lokaciji izvori bilježe postojanje karantene već u prvoj polovici 16. stoljeća. Primjer Dubrovnika slijedili su i ostali gradovi, pa je ta mjera postala uobičajena od 15. stoljeća, kao npr. splitska karantena, tzv. Splitska skela, koja je krajem 16. stoljeća organizirana na obali jugoistočno od Dioklecijanove palače.
Ipak, često se može čuti teza kako je Mletačka Republika, tj. Venecija, uvela prvu praktičnu karantenu. No to nije bila karantena, dakle odvajanje osoba na neko mjesto, nego vlastito zatvaranje odnosno izolacija. I dubrovački statut već 1272. određuje da leprozni moraju živjeti izvan gradskih zidina. Bili su dakle izopćeni. Neki talijanski gradovi za vrijeme pandemije kuge također uvode izolaciju, zatvaraju svoje područje i prekidaju trgovinu. No time odvajaju sebe, a ne (potencijalno) bolesne osobe, pa to nije karantena u suvremenom smislu.
Metoda karantene zadržala se do danas, dapače, upravo doživljava svoju najširu primjenu, iako se uvelike razlikuje od ranog dubrovačkog oblika. Ali prva karantena u svijetu je izum Dubrovačke republike i ona je naš hrvatski brend!
