Helvetski prometni problemi nekad i danas

Kad se zemlja kao Švicarska guši u prometu, političari i građani vode žustre diskusije i o uzrocima i rješenjima imaju sasvim različita stajališta. Spomenut ću samo neka: za prekomjernu izgradnju središnje Švicarske i porast motorizacije te gužve na cestama krivi se porast imigracije posljednjih godina, teški promet bi trebalo preusmjeriti na željeznicu, unutarnje plovne putove proširiti od Basela do Koblenza, ako je potrebno, treba sjeći šume za daljnju izgradnju stambenih zgrada, druga cijev tunela kroz Gotthard je nužna itd. Kako sve to skupa provesti u djelo, ne zna nitko. Vizije za budućnost su nam ipak potrebne jer je neograničen rast za Švicarsku opasan i donosi previše gubitnika .

Što se prometnih putova tiče, Konfederacija je u 17. stoljeću imala velike snove. U Europi je bjesnio tridesetogodišnji rat. Morima su gospodarili gusari, a našim putovima drumski razbojnici. Da bi se zaštitila i poboljšala trgovina između Sjevernog mora i Sredozemlja, Nizozemci i stanovnici Berna su pokrenuli projekt izgradnje plovnog puta koji bi bez prekida išao kroz unutrašnjost. Put je vodio od Rajne do Aare, preko jezera Bielersee i Neuenburgersee. Trebalo je još samo izgraditi kanal od Yverdona do Lausanne. Radovi su započeti, ali se san o “transhelvetskom kanalu” na kraju srušio.

Problemi su počeli u podnožju Mormonta, brežuljka koji razdvaja rijeke Rajnu i Ronu. Probijanje usjeka Entreroches (između stijena) dugog 60 metara trajalo je osam godina. Za posljednju dionicu do ženevskog jezera više nije bilo novaca. Trebalo je izgraditi još preko 40 ustava da bi se prebrodila visinska razlika od 59 metara. Ako ništa drugo, već izgrađeni kanal od Yverdona do Entrerochesa je sljedećih dvjesto godina korišten kao lokalna prometnica. 1829. je i tome došao kraj. Nekoliko godina poslije izgrađen je željeznički tunel za liniju Morges-Yverdon. Mormont je prosječen po drugi put.

Možda ideja o izgradnji novog kanala jednom ponovno zaživi. Ovako ostaju uspomene na vizionare, ostale su ruševine kanala Entreroches i zgrada nekadašnje lučke uprave na kraju klanca – “au milieu du monde” (u središtu svijeta).