Kako je pred 20 godina nastao Hrvatski kulturni klub

15. siječnja značajan je datum u novijoj hrvatskoj povijesti. 1992. godine to je bio dugo iščekivan dan kad su brojne države priznale Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu. Deset godina kasnije, 15. siječnja 2002. godine, Hrvati u Švicarskoj osnovali su Hrvatski kulturni klub. Ove, 2022. godine, htjeli smo upravo toga dana obilježiti ove značajne obljetnice, no pandemija je nažalost odgodila naše svečano druženje. Ipak, ova je obljetnica povod da se prisjetimo okolnosti i potrebe osnivanja jednog takvog Kluba.

O Hrvatskoj kulturnoj zajednici (HKZ)

Već sedamdesetih godina prošloga stoljeća u Zürichu je osnovana prva hrvatska udruga u Švicarskoj, Hrvatska kulturna zajednica (HKZ), koja je vrlo uspješno njegovala hrvatski jezik i kulturu i radila na očuvanju hrvatskog identiteta. Početkom devedesetih imala je preko 500 članova i više ogranaka. U to su se vrijeme u Švicarskoj pojavile i mnoge druge hrvatske udruge, kao i neke političke stranke.

U Zajednicu je u to vrijeme ušla jedna skupina novih članova koja je željela promijeniti njeno djelovanje u sasvim određenom političkom pravcu, iako je njenim statutom predviđeno da ona bude kulturna i nepolitička udruga. Kraj prošloga tisućljeća bio je obilježen nesuglasicama, trzavicama i razjedinjenjem. Tadašnji je predsjednik vodio Zajednicu u smjeru koji je njenom najjačem ogranku, ogranku Baden-Zürich, bio sasvim neprihvatljiv. U srpnju 1999. godine veći broj članova uputio je Upravnom odboru HKZ zahtjev za saziv Izvanrednog sabora, kako bi se na legalan način riješili nastali problemi, odredila budućnost Zajednice i spriječila podjela članstva. No Upravnom odboru očito upravo to nije bilo u planu. Naprotiv, svojim je djelovanjem uveo Zajednicu u najružniji period njenog postojanja. Na 29. saboru HKZ, održanom 2. prosinca 2001. u Bielu, među ostalima donesena je odluka o zatvaranju ogranaka Baden-Zürich i Zürich-Winterthur i izbacivanju velikog dijela članstva. Nakon svih nemilih događanja tijekom zadnjih dviju godina, ova posljednja odluka Sabora bila je zapravo logičan slijed djelovanja grupe ljudi koja je tada vodila Zajednicu. Služila se radikalnim metodama do tada nepoznatima u Zajednici, kao prijetnjom prisilne naplate u svrhu namirenja članarine. To su u najblažem smislu riječi bile kontraproduktivne mjere, koje su neminovno rezultirale velikim ispisivanjem iz Zajednice. Nakon tridesetak godina djelovanja Zajednica se je raspala i zapravo ugasila.

Već 9. siječnja 2002. godine održan je sastanak Inicijativnog odbora za osnivanje nove udruge. Uvidjelo se da je potrebno potpuno se distancirati od imena Hrvatske kulturne zajednice, koliko god to bilo bolno jer je Zajednica dugi niz godina mnogima bila prirasla srcu, ali je bilo potrebno jer je ona kroz postupke Upravnog odbora došla na vrlo loš glas. Na tom se sastanku raspravljalo i o novom imenu, programu rada i pravilniku udruge, obilježavanju 10. godišnjice priznanja Republike Hrvatske, predstojećem koncertu koji će se organizirati, predstavljanju na postojećem portalu, pokretanju novog glasila i slično. Zaključeno je da nova udruga mora imate sve upravne organe u skladu sa švicarskim zakonima, da se uvede članarina, te da se osnivačka skupština održi 15. siječnja 2002.

Na sljedećim sastancima dogovorila se adresa udruge, njena registracija u Badenu, otvaranje računa u banci, otvaranje poštanskog pretinca, uvođenje godišnje članarine (70 franaka za pojedince i 100 za obitelji, za dva člana). Razgovaralo se i o bogatom planu rada za 2002. godinu koji je sadržavao ideje za druženje u šumskoj kućici, godišnji ples, kuglačku večer, koncert u vili Boveri, mimohod djece na Sechseläuten, adventsku večer, te zajednički odlazak u Schauspielhaus u Zürichu na jednu predstavu s hrvatskim glumcem Zdenkom Jelčićem. Dogovoreno je i predstavljanje Kluba javnosti na domjenku koji će se organizirati 23. svibnja 2002. u vili Boveri.

Napisala: Vesna Polić Foglar

Slike: Predstavljanje HKK javnosti u vili Boveri 23. svibnja 2002. godine