Hrvatska nije zemlja visokih planina kao Švicarska, ali značajan dio naše zemlje je u gorskom području.

Većina naših planina pripada Dinarskom planinskom sustavu. Planine Dinarida građene su pretežno od vapnenca i karakterizira ih kraški reljef, dok su planine u unutrašnjosti (bivši otoci Panonskog mora) nešto niže, šumovitije, po postanku starije i općenito pristupačnije. Dinaridi se pružaju smjerom sjeverozapad-jugoistok, usporedno s jadranskom obalom.

Zahvaljujući blizini Zagreba, planinarski najpopularnije gore su Medvednica i Samoborsko gorje s obiljem staza, domova i drugih planinarskih ciljeva. Nešto dalje, ali ne manje zanimljivo je Žumberačko gorje i planine Hrvatskog zagorja (Kalnik, Ivanščica, Ravna gora, Strahinjščica, Kostelsko gorje, Cesargradska gora). Slavonske gore su Psunj, Papuk, Krndija, Požeška gora i Dilj.

Gorski kotar je prostrano planinsko područje s mnogo planinarskih ciljeva i prijelazno područje između Alpa i Dinarida. Velik dio Gorskog kotara zauzima Velika Kapela u kojoj se nalaze prave planinarske poslastice: Bijele stijene, Samarske stijene, Bjelolasica, Klek. Na zapadnom i sjevernom rubu Gorskog kotara ističu se Risnjak, Tuhobić, Bitoraj, Viševica, Kobiljak i Medviđak.

Uz more se nalaze naše najviše i najljepše planine; Učka i Ćićarija u Istri, Obruč i Snježnik u Hrvatskom primorju, te planine Dalmacije (Kozjak, Mosor, Omiška Dinara, Biokovo). Nešto dalje od mora dižu se Svilaja, Promina, Kamešnica te Dinara, čiji je vrh Sinjal najviši u Hrvatskoj (1831 m). Veličinom, ljepotom i bogatstvom zanimljivosti posebno mjesto među hrvatskim planinama zauzima Velebit. Velebit je ujedno i najduža hrvatska planina (od Senja do Zrmanje proteže se u dužinu više od 140 km).

Otočne planine nisu odveć visoke, ali su zbog vidika na more i priobalne planine zanimljive kao planinarski ciljevi (vrhovi Brača, Cresa, Lošinja, Hvara, Visa, Krka, Paga, Raba, Kornata i dr.). Najviši otočni vrh Hrvatske je Vidova gora na Braču.

Za upoznavanje naših planina i izbor ciljeva u njima planinarima su na raspolaganju knjige: Alan Čaplar: »Planinarski vodič po Hrvatskoj«, te Alan Čaplar: »Hrvatske planine« (monografija).

Kako bi vam se olakšalo snalaženje u planini, dostupna je Interaktivna planinarska karta Hrvatske, a može joj se pristupiti i sa stranica na domeni HPS-a koje sadrže podatke o hrvatskim vrhovima, planinarskim objektima i planinarskim udruga. Ovoga ljeta proširena je  podacima o svim planinarskim udrugama članicama HPS-a. Na novom sloju karte, označenom crveno-bijelom pribadačom nalik na planinarsku markaciju, dostupan je pregled geolokacija svih planinarskih udruga u Hrvatskoj. Takav prikaz pruža preglednu informativnu sliku o broju planinarskih udruga u svim dijelovima Hrvatske, a ujedno pojednostavljuje pronalazak udruga koje djeluju na nekom području (npr. najbliže mjestu stanovanja korisnika).

Hrvatski planinarski savez (HPS) krovna je planinarska udruga i jedini nacionalni sportski savez za planinarstvo u Republici Hrvatskoj. Savez okuplja planinarske udruge sa svojstvom pravnih osoba, vodi brigu o planinarskim kućama i putovima u hrvatskim planinama, izdaje časopis Hrvatski planinar i planinarsku literaturu, organizira, registrira i verificira opće i stručne škole i tečaje, utvrđuje standarde za planinarske djelatnosti, predstavlja i zastupa zajedničke interese planinarske udruge pred državnim i javnim tijelima, usklađuje i unaprjeđuje rad planinara, alpinista, speleologa, vodiča, markacista i čuvara planinske prirode.

Izvor: preuzeto sa stranice Hrvatskog planinarskog saveza