Trostupni sustav osiguranja u Švicarskoj

Odlazak u mirovinu trebalo bi planirati, a uvjet za to je poznavanje sustava socijalnih osiguranja u Švicarskoj, tzv. trostupnog sustava osiguranja.

U redovitu AHV mirovinu muškarac odlazi sa 65 godina, a žena sa 64 godine starosti. Najniža puna AHV mirovina od 2013. iznosi 1.170,00 CHF, najviša 2.340,00 CHF za 44 godine radnog staža, ovisno o visini plaća. Zajednička AHV mirovina bračnog para može iznositi najviše 3.510,00 CHF. U mirovinu se može ići jednu ili dvije godine ranije, ali se mirovina tada umanjuje po godini za 6,8 % i to doživotno. Ako netko nije uplaćivao AHV doprinose 44 godine, nema pravo na punu mirovinu. Ona se tada umanjuje 2,3 % za svaku godinu za koju nisu uplaćeni doprinosi. Oni koji imaju IV mirovine, trebaju četiri mjeseca prije 65 rođendana podnijeti zahtjev za AHV mirovinu. Iznos će biti isti ako su dobili pune IV mirovine (70 % invalidnosti i više) i ako su uredno plaćali AHV/IV/EU doprinose. Kod onih koji nisu imali pune IV mirovine, ona će biti ponovno obračunata i u pravilu veća od djelomične IV mirovine.

U redovitu starosnu mirovinu muškarci odlaze sa 65 godina, žene sa 64 godine. Ako je predviđeno pravilnikom mirovinske blagajne, u mirovinu se može ići i ranije, najranije sa 58 godina starosti. Osim mjesečne mirovine, mirovinske blagajne mogu izvršiti isplatu u obliku jednokratne isplate ušteđene gotovine ako je to predviđeno pravilnikom. Najmanji mogući iznos isplate predviđen zakonom je 25 % u gotovini, a ostalo u obliku mirovine.

Isplata u gotovini je moguća i prije ispunjavanja uvjeta za odlazak u mirovinu kod definitivnog napuštanja Švicarske u države koje nisu članice EU-a, EFTE, za otvaranje samostalne tvrtke ili ako cjelokupni uplaćeni iznos kod blagajne nije veći od jedne godišnje uplate. Svi oni su dobivali pune IV mirovine od mirovinske blagajne (od 70 % invalidnosti), ne mogu birati između mirovine ili gotovine. Oni dobivaju starosne mirovine navršavanjem 65 godina starosti, koje u pravilu isto iznose, s eventualnim odstupanjima na više ili manje. Oni koji nisu imali pune IV mirovine mirovinske blagajne, mogu dio koji je na “Freizügigkeitskonto” podići u gotovini, inače se informirati kod mirovinske blagajne, ako je jedan dio tamo.

Mirovine iz prvog i drugog stupa skupa bi trebale pokrivati 60 % prihoda koje imamo dok radimo. Budući da to često nije slučaj, trebalo bi na vrijeme razmišljati i o štednji putem 3. stupa.

Svi zaposlenici koji rade i preko poslodavca uplaćuju u mirovinsku blagajnu, mogu dodatno uplaćivati u 3a stup u banci najviše 6.739,00 CHF godišnje. Oni koji obavljaju samostalnu djelatnosti i nisu osigurani preko mirovinske blagajne, mogu uplaćivati u 3a stup kod banke godišnje do 33.696,00 CHF.

3b stup čini sve ostalo: ušteđevina, nekretnine, umjetnine… Novac iz 3. stupa može se podići najranije pet godina prije ispunjavanja uvjeta za odlazak u redovitu starosnu mirovinu ili ranije definitivnom odjavom iz Švicarske.

AHV ili IV umirovljenici čije mirovine ne pokrivaju osnovne životne potrebe, tj. rashodi su im veći od prihoda, imaju pravo na tzv. dodatna davanja. Npr. bračni par bez djece, koji ukupno ima mirovine/ primanja manje od 4.590,00 CHF imao bi pravo na ova dodatna davanja države, a umirovljenik samac ako su mu primanjamanja od 3.166,00 CHF mjesečno.

Dodatna davanja se razlikuju od socijalne pomoći po tome što se ne moraju vraćati. Za strance je dodatni uvjet za dobivanje da borave 10 godina neprekidno u Švicarskoj. Osim toga ne smiju boraviti duže od tri mjeseca godišnje izvan Švicarske jer tada gube pravo na njih. Tko prima dodatna davanja, nadležnim službama mora obvezatno prijaviti sve promjene vezane za visinu primanja.

Već od 50. do 55. godine života trebalo bi napraviti pregled cjelokupneimovine i ušteđevine te napraviti popis izdataka. Ako bi izdatci bili veći od prihoda, trebalo bi vidjeti što bi se moglo napraviti do odlaska u mirovinu i kako.

• Utvrditi točan datum odlaska u mirovinu i donijeti odluku o tome hoće li se uzeti mirovina ili podignuti ušteđevina u gotovini. Ako se odluči za gotovinu, tada se raspitati do kada se treba prijaviti za podizanje gotovine. Dobro razmisliti o prednostima i nedostatcima: mirovina ili gotovina, ili pak kombinirati ove dvije mogućnosti. Ako se odluči za podizanje gotovine, tada to treba prijaviti kod mirovinske blagajne. Ako netko želi uplatiti određeni iznos u mirovinsku blagajnu da bi imao veću mirovinu, posljednja je mogućnost uplate u nju.
• Tko posjeduje kuću ili stan, trebao bi donijeti odluku o prodaji većeg ili kupovini manjeg stana.
• Donijeti odluku kada se točno i koji iznos želi podići iz 3a ili mirovinske blagajne.
• Odlučiti o tome kako će uložiti podignuti novac.
• Napraviti detaljan popis svih izdataka i prihoda do mirovine ili zamoliti stručnu osobu da to napravi.

Najmanje četiri mjeseca prije zadnjeg radnog dana trebalo bi se prijaviti u nadležnu službu za AHV mirovine. Na kraju treba voditi računa i o tome da se postupnim podizanjem ušteđene gotovine iz 2. i 3. stupa može uštedjeti dosta poreza. Kako je na dolje navedenom primjeru pokazano, postupnim dizanjem porez bi na 800.000,00 CHF bio 51.800,00 CHF, a podizanjem odjedanput 96.770,00 CHF.

Tekst: Valentina Matolić