Obrazovanje u Švicarskoj

Švicarska se može pohvaliti jednim od najboljih obrazovnih sustava u svijetu, što potvrđuju istraživanja i evaluacije iz godine u godinu. O kvaliteti obrazovanja u Švicarskoj govore i brojke – Švicarska ulaže 16% BDP-a na obrazovanje, najviše od svih razvijenih zemalja. Godišnje se uloži 15,000 švicarskih franaka po djetetu, što zasigurno govori mnogo o kvaliteti obrazovnog sustava, kao i o vrijednosti koja se daje obrazovanju.

Obrazovni sustav Švicarske temelji se na decentralizmu – iako je država zadužena za obrazovanje općenito, kantoni i općine također imaju dužnosti i odgovornosti, kao i pravo organiziranja obrazovanja sukladno kantonalnim mogućnostima i potrebama. Trajanje školske godine također ovisi o kantonima, a njen početak je između sredine kolovoza i sredine rujna. Školski praznici raspoređeni su drugačije nego u Hrvatskoj; djeca imaju obaveznih 12 tjedana školskih praznika koji su raspodijeljeni na manje dijelove, ali su češći nego u Hrvatskoj.

Obrazovanje se u Švicarskoj odvija na tri razine, koje se nastavljaju jedna na drugu. Prva razina je obavezno obrazovanje koje obuhvaća predškolu, osnovnu školu i „Sekundarstufe 1“ ili nižu razinu sekundarnog obrazovanja. „Sekundarstufe 2“ odnosno viša razina sekundarnog obrazovanja nije obavezna, a obuhvaća škole za strukovno obrazovanje i gimnazije. Tercijarna razina obrazovanja obuhvaća škole za visoko obrazovanje i fakultete, kao i više škole za stručno obrazovanje.

Obavezno obrazovanje u Švicarskoj podrazumijeva vrijeme od upisa u program predškole (takozvani „Kindergarten“) do završetka „Sekundarstufe 1“ (niže razine sekundarnog obrazovanja) ili srednje škole.

Vrijeme početka obaveznog obrazovanja ovisi o kantonu; djeca kreću pohađati program predškole s između 5 i 6 godina starosti. Program predškole traje u pravilu 2 godine, osim u slučaju kantona Ticino, gdje može trajati do 3 godine (zadnja godina je neobavezna). U prosjeku, osnovnoškolsko obrazovanje traje između 7 i 9 godina, pri čemu prva razina traje 3 do 5 godina, dok druga traje 3 ili 4 godine. Osnovna škola traje do 4., 5. ili 6 . razreda, ovisno o kantonu, općini, pa čak i o samoj školi.

Završetkom osnovne škole prijelazi se na nižu srednju razinu ili „Sekundarstufe 2“. Na ovoj razini učenici su podijeljeni u razrede prema njihovim sposobnostima. Završetkom ove razine djeca započinju sa strukovnim ili općim obrazovanjem.

Škole za strukovno obrazovanje imaju posebnu važnost u švicarskom obrazovnom sustavu, jer kombiniraju praktično i teorijsko znanje. Za vrijeme pohađanja škole mladi imaju priliku usvajati teorijska znanja na predavanjima jednom ili dva puta jedno, a u isto vrijeme raditi i primati naknadu za njihov rad (u prosjeku između 500 i 1500 švicarskih franaka na mjesec). Strukovne škole se u prosjeku završavaju s 18 ili 19 godina starosti, nakon čega se mladi mogu uključiti direktno u svijet rada s prikupljenim znanjima i radnim iskustvom.

Gimnazije su u Švicarskoj organizirane kao „Langgymnasium“ odnosno dugotrajne ili „Kurzgymnasium“ odnosno kratkotrajne. Djeca se u „Langgymnasium“ mogu upisati u 6. razredu, na temelju testa znanja i sposobnosti. Ukoliko djeca ne polože ovaj ispit (koji se ne može ponoviti), ne mogu prijeći u „Langgymnasium“. „Kurzgymnasium“ je namijenjena svim učenicima koji žele prijeći u gimnaziju nakon srednje škole. Ispit za prijelaz u ovu vrstu gimnazija može se polagati 2 puta – u 8. i 9. razredu. Sadržaji obiju gimnazija su veoma slični, a obje završavaju polaganjem mature.

Matura je standardizirani ispit na razini države te je ujedno i jedini ispit isti za sve učenike. Ovaj ispit ujedno je i uvjet za upis u sustav visokog obrazovanja – na sveučilišta ili visoke škole. Prilikom polaganja mature ispituje se znanje učenika iz područja matematike, glavnog kantonalnog jezika i stranog jezika.

Tercijarno obrazovanje u Švicarskoj slovi za jedno od najboljih u Europi. Trenutno na području Švicarske postoji 14 javnih sveučilišta, od kojih je 10 na kantonalnoj razini. Programi koji se nude na sveučilištima zaista su široki i raznoliki, a BBA i MBA programi koji se nude poznati su i priznati diljem svijeta. Ovo je rezultiralo i velikim brojem međunarodnih studenata koji se povećava iz godine u godinu, posebno na doktorskim studijima.

Zahtjevi za prijem na institucije visokog obrazovanja jasno su objašnjeni i postavljeno, no mogu izgledati zahtjevno. Uz prijepise tečaja, osobne eseje te mnoštvo dokumenata koje je potrebno izvaditi, mnogima se ovaj proces može činiti zahtjevniji nego što zapravo jest.

Studenti državljani članica Europske unije i Europskog gospodarskog prostora za studij u Švicarskoj trebaju boravišnu dozvolu kantona u kojem će prebivati, a ponekad i dokaz poznavanja jezika na kojem će se predavanja održavati (velik broj diplomskih programa danas se održava na engleskom jeziku). Studenti državljani trećih država trebaju, uz boravišnu dozvolu, podnijeti i zahtjev za vizu, i to odmah nakon prijave na švicarsko sveučilište.

Sve ostale potrebne informacije o studiranju u Švicarskoj možete pronaći na sljedećim portalima:

Swiss Universities

Study in Switzerland+

Studying in Switzerland

Dodatno obrazovanje posebno je cijenjeno u Švicarskoj; neovisno o završenoj srednjoj ili strukovnoj školi, svi stanovnici imaju mogućnost dodatnog obrazovanja s ciljem povećanja sposobnosti, poslovnih promocija ili prekvalifikacije.

Odrasli uključeni u programe dodatnog obrazovanja imaju mogućnost stjecanja novih znanja i vještina, kao i certifikata i kvalifikacija koje im poboljšavaju izglede u poslovnom svijetu. Odrasle osobe koje traže promjenu karijere imaju mogućnost karijernog savjetovanja od strane kvalificiranih stručnjaka za struku, zanimanje i karijeru.

Osnovne vještine – čitanje, pisanje, računanje, korištenje informacijskih tehnologija – također su dostupni za sve zainteresirane. Programi se provode u sklopu „Besser jetzt!“ tečajeva na njemačkom jeziku.

Svi zainteresirani mogu saznati više informacija o svim mogućnostima dodatnog obrazovanja u Švicarskoj na sljedećoj poveznici:

Dodatno obrazovanje i osposobljavanje

Znanstveni i istraživački rad posebno se potiču u Švicarskoj, što potvrđuje i fascinantna statistika: oko 1,2 % svih znanstvenih radova na svijetu napisani su od strane švicarskih istraživača. Po pitanju znanstvenog rada, Švicarska visoko kotira u svim područjima, no najviše istraživanja i znanstvenih radova provodi se u fizici, medicini, tehnologiji i biologiji.

Međunarodna suradnja na području znanstvenog rada potiče se putem brojnih programa te lakog pristupa doktorskim studijima stranim državljanima. Neki od najvažnijih međunarodnih istraživačkih radova vežu se uz projekte provedene u CERN-u, Europskoj svemirskoj agenciji i Europskoj suradnji u znanosti i tehnologiji (COST). Švicarska također sudjeluje u okvirnim programima istraživanja Europske Unije.

Državljani država članica Europske Unije i Europskog gospodarskog prostora za potrebe znanstvenog rada u Švicarskoj trebaju boravišnu dozvolu. Radna dozvola ili viza nisu potrebne. Svaki strani državljanin koji želi obavljati znanstveni rad na području Švicarske mora se prijaviti za boravišnu dozvolu u roku od 14 dana od ulaska u državu. Prijava se podnosi Registru građana (Einwohnermeldeamt) u kantonu u kojem će znanstvenih boraviti. Uz prijavu je potrebno priložiti putovnicu, dokaz o zrelosti, ugovor o radu, ugovor o najmu stana te dokaz o odgovarajućim financijskim sredstvima (osim za osobe koje imaju studentske vize).

Državljani trećih država za te potrebe moraju se prijaviti za „D“ vizu, kao i za radnu i boravišnu dozvolu.

Svi zainteresirani više informacija mogu pronaći na sljedećim linkovima:

Studying in Switzerland

Find a phd 

Phd portal za traženje slobodnih mjesta

Academics.com – Research in Switzerland

Academic positions – preseljenje u Švicarsku zbog istraživačkog rada