Ugovor između Republike Hrvatske i Švicarske Konfederacije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu
Sklopljen 12. ožujka 1999.
www.fedlex.admin.ch/eli/cc/2000/370/de
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/1999_07_8_160.html
U posljednjem izdanju časopisa Libra (broj 48) objavili smo dva teksta iz kojih se može zaključiti da se kod gradnje kuće u Hrvatskoj moraju platiti razni porezi. Živi li vlasnik u Švicarskoj, i tu mora platiti poreze za istu kuću, bez obzira na Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. U Švicarskoj mjerodavna vrijednost vlastitog najma ne postoji kao kategorija u Hrvatskoj, ali se obračunava prema iznosu najma u Švicarskoj – dakle temeljem iznosa koji se u Hrvatskoj nikako ne može ostvariti najmom. Oba teksta, s našim pitanjima, poslali smo švicarskoj Poreznoj upravi. U nastavku se nalazi njihov komentar i odgovori, usuglašeni i s Državnim tajništvom za financijska pitanja:
Priloženi tekst sadrži značajne pogreške. Dohodak ostvaren od nekretnina u inozemstvu ne oporezuje se u Švicarskoj. No onaj tko živi u Švicarskoj mora na prihod ostvaren u Švicarskoj platiti porez po stopi za sveukupno ostvaren dohodak diljem svijeta. Iz tog se razloga nekretnine u inozemstvu koriste samo za utvrđivanje porezne stope. To je bilo tako i prije stupanja na snagu Zakona o izravnom saveznom porezu tijekom prošlog stoljeća. Ovo se odnosi i na Švicarce koji posjeduju nekretnine u inozemstvu. Usp. Zakon o izravnom saveznom porezu, članak 3, stavak 1: Kod osobne pripadnosti porezna je obveza neograničena; ali se ne odnosi na poslovne subjekte, poslovne pogone i zemljišta u inozemstvu.
Članak 4, stavak 1 Zakona o izravnom saveznom porezu također uređuje sljedeće: Fizičke osobe koje u Švicarskoj plaćaju porez samo na dio svog dohotka, plaćaju ga na vrijednosti oporezive u Švicarskoj po stopi primjenjivoj na njihov sveukupan dohodak. To znači da primjenjiva porezna stopa poreza mora odgovarati sveukupnom dohotku, ostvarenom bilo gdje na svijetu. Da je drugačije uređeno, neke osobe bi bile porezno povlaštene, kada bi svoje nekretnine imale u inozemstvu, a ne u Švicarskoj.
Naša pitanja:
- Brojni Hrvati koji žive i rade u Švicarskoj grade kuće u Hrvatskoj, u kojima mnogi od njih planiraju živjeti nakon odlaska u mirovinu. Dok se nalaze u Švicarskoj, oni od tih kuća ne ostvaruju nikakav dohodak, a često se radi i o nezavršenim objektima. „Ugovor….“ (čl. 6, st. 1) doduše omogućuje da „Dohodak koji rezident jedne države ugovornice stekne od nekretnina smještenih u drugoj državi ugovornici, može se oporezivati u drugoj državi ugovornici.“ Zašto se dakle u Švicarskoj oporezuju imaginarni prihodi – dohodak koji zapravo uopće ne postoji?
Takav dohodak se ne oporezuje u Švicarskoj.
- Kako se može postići da kuća, koja je u Hrvatskoj već oporezovana, ne bude još jednom oporezovana u Švicarskoj u skladu s čl. 22, st. 1?
Vidi gore. Nema oporezivanja u Švicarskoj.
Primjer Švicarca s nekretninom u Hrvatskoj:
Oporezivi dohodak u Švicarskoj : 90’000 CHF
Vrijednost vlastitog najma nekretnine u Hrvatskoj: 10’000 CHF (primjer)
Dakle, sveukupni međunarodni dohodak prema tome iznosi 100’000 CHF, od čega je u Švicarskoj oporezivo 90’000 CHF.
Hrvat ili Švicarac koji živi u Švicarskoj prijavljuje za oporezivanje u Švicarskoj dohodak u visini od 90’000 CHF, ali prema poreznoj stopi koja se izračunava temeljem iznosa od 100’000 CHF.
Hrvatska može oporezivati 10’000 CHF prihoda ostvarenog od nekretnine. Ako Hrvatska također poznaje progresivne porezne stope, tada bi i Hrvatska morala porez na 10’000 CHF odrediti po stopi ukupnog dohotka od 100’000 CHF.
Isto se odnosi i na imovinu. Vrijednost nekretnine (u Hrvatskoj) se u Švicarskoj koristi samo za određivanje porezne stope. U Švicarskoj se oporezuje samo imovina, bez vrijednosti nekretnine u inozemstvu. Ipak, obveza je poreznog obveznika da prijavi imovinu u inozemstvu jer se socijalna davanja ne isplaćuju osobama koje posjeduju imovinu, čak i kada je takva imovina npr. nekretnina u inozemstvu.
- Što točno predstavlja „ostali dohodak ili ostala imovina“ prema čl. 23, st. 2 točka (a) Ugovora?
To se odnosi na sve prihode i imovinske vrijednosti koji se oporezuju u Švicarskoj (a koji se ne oporezuju u Hrvatskoj), na koje se primjenjuje globalna porezna stopa. Zato čl. 23, st. 2 točka (a) propisuje načeo oslobađanja od obveze primjenom globalne stope.
- Kao dohodak ostvaren od neke kuće u Hrvatskoj procjenjuje se tzv. vrijednost vlastitog najma, koji je kao kategorija nepoznat u Hrvatskoj. Da je kuća stvarno iznajmljena, tada bi vrijednost najma odgovarala lokalnim uvjetima na hrvatskom tržištu. Vrijednost vlastitog najma se pak obračunava prema švicarskim mjerilima najma, koja su nerealno visoka, u usporedbi sa stvarnim najmom koji se ostvaruje u Hrvatskoj. Kako to komentirate?
Ako neka kuća nije još useljiva, ne postoji niti njena vrijednost vlastitog najma. Vrijednost vlastitog najma se procjenjuje kod useljivih nekretnina. Kao i kod nekretnina u Švicarskoj, vrijednost se procjenjuje umjereno. Ova procjena služi samo određivanju porezne stope, a ne samom oporezivanju prihoda – dohotka ostvarenog od nekretnine. Ukoliko porezni obveznik vrijednost vlastitog najma smatra previsokim, ima pravo na žalbu.
- Što bi se moralo promijeniti kod primjene Ugovora u Švicarskoj, da Hrvati ne budu nepravedno dvostruko oporezivani?
Ne mora se promijeniti ništa. K tome, ovdje se ne radi samo o Hrvatima, nego i o svim Švicarcima koji posjeduju kuću u Hrvatskoj (odnosno u inozemstvu). Kod nekretnina u inozemstvu ne postoji dvostruko oporezivanje.
Prijevod na hrvatski: Ana Števanja Macan
Izvor: Libra 49