Obrazovanje u Hrvatskoj

Hrvatski obrazovni sustav po mnogočemu se razlikuje od švicarskog. Štoviše, između naša dva sustava možemo pronaći više razlika nego sličnosti.

Temeljni dokumenti na kojima se temelji obrazovanje na području Republike Hrvatske su Nacionalni okvirni kurikulum (2011.), Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (2019.), Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (2010.) i Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.). Svi navedeni dokumenti promiču vrijednosti za budućnost, s posebnim naglaskom na znanje, solidarnost, identitet i odgovornost.

Obrazovni sustav u Hrvatskoj sastoji se od obaveznog i neobaveznog dijela. Obavezni dio odnosi se na osnovno i srednjoškolsko školovanje koje je besplatno za svu djecu u dobi od 6 do 15 godina. No, djeca se mogu u sustav obrazovanja uključiti već sa 6 mjeseci starosti ulaskom u neobavezni, predškolski sustav obrazovanja. Ulazak u taj sustav ovisi o potrebama roditelja, a organiziran je za svu djecu do polaska u školu.

Obavezno školovanje u Hrvatskoj počinje s navršenih 6 godina djeteta, upisom u program predškole, a besplatno je za svu djecu u dobi od 6 do 15 godina.

Prvi dio obveznog obrazovanja je program predškole, koji traje najmanje 250 sati unutar jedne pedagoške godine. Tijekom predškole djeca razvijaju predčitalačke i predmatematičke vještine, socio-emocionalne i motoričke vještine te se pripremaju za polazak u prvi razred. Završetak predškole obilježen je provjerom znanja za upis u prvi razred. Dijete može dobiti odgodu upisa samo jednom, na temelju procjene stručnog vijeća škole ili na temelju zahtjeva roditelja za odgodom upisa.

Osnovno obrazovanje počinje nakon uspješno završenog programa predškole, traje 8 godina i odvija se u 2 dijela: razredna nastava i predmetna nastava. Razredna nastava podrazumijeva nastavu od 1.do 4. razreda koju vodi jedan učitelj (izuzev izbornih predmeta poput stranih jezika ili vjeronauka), dok se predmetna nastava odnosi na razdoblje od 5. do 8. razreda, kada učenici imaju po jednog profesora za svaki predmet. To razdoblje ujedno je bitno i za upis u srednju školu – opći uspjeh te ocjene predmeta poput hrvatskog jezika, matematike i stranog jezika, uz dodatna 3 predmeta po izboru škole glavni su kriterij pri upisu u srednje škole.

Djeca državljani drugih država imaju pravo na besplatno obvezno osnovno školovanje u Hrvatskoj pod jednakim uvjetima, no nastava će se provoditi na hrvatskom jeziku. Priznanje svjedodžbi o do sada završenim razredima ovisi o državi iz koje dijete dolazi i o njihovom obrazovnom sustavu, jer su obrazovni sustavi svake države posebni i svojstveni samo toj državi, a potpuno različiti od hrvatskog sustava. Zbog toga, ne postoji unificirani sustav priznanja svjedodžbi.

Srednjoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj nije obavezno, a besplatno je za sve polaznike. Njegovo trajanje ovisi o vrsti obrazovnog programa koji se pohađa, a može trajati od 2 do 5 godina. Ovisno o vrsti programa, postoje tri vrste srednjih škola: gimnazije, strukovne škole i umjetničke škole.

Gimnazije su četverogodišnje općeobrazovne škole gdje učenici stječu općenita znanja i vještine s ciljem pripreme za upis u programe visokog obrazovanja.
Strukovne škole traju od 1 do 5 godina, ovisno o vrsti obrazovnog programa. Nakon završetka strukovne škole učenici su osposobljeni uključiti se na tržište rada. Nastavak obrazovanja na srednjoškolskoj razini ili na visokim učilištima moguć je isključivo uz ispunjenje određenih uvjeta, poput godina trajanja obrazovanja ili ocjena.

Umjetničke škole traju četiri godine, a mogu biti likovne, glazbene ili plesne. Učenici tijekom pohađanja programa umjetničkih škola stječu znanja i sposobnosti za rad ili za nastavak obrazovanja na visokoobrazovnim institucijama.
Završetak srednjoškolskog obrazovanja obilježen je državnom maturom (posebice u gimnazijama i umjetničkim školama), kojom se ispituju znanja glavnih predmeta, kao i nekih izbornih, koji ovise o izboru programa visokog učilišta. Polaganje državne mature je ujedno i uvjet za upis na javna sveučilišta u Hrvatskoj.

Studijski programi u Hrvatskoj usklađeni su s načelima Bolonjskog procesa. Provode se na sveučilištima, veleučilištima i visokim školama kroz sveučilišne i stručne studijske programe, a mogu biti javni, privatni, ili privatni s pravom javnosti.

Cijene javnog visokog obrazovanja u Hrvatskoj nisu visoke – veliki broj studenata ne mora plaćati više od upisnine u iznosu od 200 do 700 kn (ovisno o fakultetu). Plaćanje cijele godine iznosi između 5 i 10 tisuća kuna, a plaća se i prenošenje kolegija koji nisu uspješno završeni. Njihova cijena ovisi o fakultetu kojeg student pohađa.

Visoke škole s pravom javnosti nalaze se u cjenovnom rangu između javnog i privatnog obrazovanja, a iznose od 10,000 kuna na više. Privatno visoko obrazovanje mnogo je skuplje, s cijenama koje se kreću od 20 do čak 60 tisuća kuna godišnje. Upis na visoke škole ili privatna visoka učilišta nije uvjetovan polaganjem državne mature.

Mogućnosti studiranja u Republici Hrvatskoj su mnogobrojne. Visokoobrazovne institucije nude širok opus raznih programa, a upisati ih mogu i strani državljani.

Studiranje u Hrvatskoj omogućeno je svim državljanima država članica Europske Unije pod jednakim uvjetima kao i državljanima Hrvatske, uključujući cijene fakulteta, kao i mogućnosti subvencionirane prehrane i primanja stipendija. Državljani trećih zemalja upisuju se na visoka učilišta unutar kvota za strance te plaćaju puni iznos školarine koji određuje visoko učilište. Svi strani studenti imaju pravo na obavljanje studentskih poslova u Hrvatskoj.
Svi zainteresirani mogu saznati više informacija na portalu Study in Croatia.

Obrazovanje odraslih u Hrvatskoj nije toliko zastupljeno u usporedbi sa Švicarskom, no u zadnje vrijeme dobiva na važnosti. Može se odvijati kao formalno, neformalno, informalno ili samousmjereno učenje, a usmjerava se na dva različita oblika: stjecanje minimalne razine pismenosti, matematičke pismenosti i digitalne kompetencije ili na stjecanje šireg skupa vještina, znanja i kompetencija relevantnih za tržište rada i aktivno sudjelovanje u društvu.

Polaznici za vrijeme programa mogu stjecati kvalifikacije za prvo zanimanje, prekvalifikaciju, stjecanje i produbljivanje stručnog znanja, vještina i kompetencija te osposobljavanje za aktivno građanstvo. Programi obrazovanja odraslih prilagođavaju se dobi polaznika, njihovom prethodnom obrazovanju, kao i njihovim znanjima, vještinama i sposobnostima.

Osobe koje nemaju hrvatsko državljanstvo imaju jednake prilike za uključivanje u navedene programe obrazovanja, neovisno o njihovom državljanstvu. Upis ovisi o kvotama, a programi se većinom plaćaju (cijena ovisi o programu, vrsti ponude i učilištu na kojem se program odvija). Svi koji su zainteresirani za sudjelovanje u oblicima obrazovanja odraslih u Hrvatskoj više mogu saznati na stranicama Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.

Znanstveni rad u Hrvatskoj bitan je aspekt cjeloživotnog obrazovanja. Kako bi pojedinac bio izabran u znanstveno zvanje potrebno je ispuniti određene uvjete, koji ovise o struci u kojoj je pojedinac aktivan. U Hrvatskoj je trenutno preko 23 tisuće aktivnih znanstvenika koji kontinuirano doprinose razvoju društva svojim radovima i istraživanjima. Radovi hrvatskih (i stranih) znanstvenika dostupni su na portalu Hrčak, koji sadrži 499 časopisa s preko 220 tisuće znanstvenih radova.

Republika Hrvatska aktivno radi na promicanju međunarodne suradnje temeljene na znanstvenom radu i istraživanju. S ciljem brze integracije u Europski prostor visokoga obrazovanja (EHEA) i Europski istraživački i inovacijski prostor (ERIA) Ministarstvo znanosti i obrazovanja aktivno radi na stvaranju preduvjeta za slobodno kretanje svih uključenih i aktivnih u području visokog obrazovanja i znanosti.

Strani državljani imaju pravo privremenog boravka na području Republike Hrvatske u svrhu znanstvenog rada. Prema Pravilniku o statusu i radu stranaca, taj privremeni boravak se dokazuje Ugovorom o gostovanju sklopljenim s pravnom osobom koja obavlja znanstveno-istraživačku djelatnost na području Republike Hrvatske, a za njegovo odobrenje potrebno je samo priložiti Zahtjev za izdavanje odobrenja za privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja nadležnoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske.

Svi zainteresirani koji planiraju obavljati znanstveni rad na području Hrvatske mogu se o uvjetima, načinima i Portal http://www.znanstvenici.hr/ nudi sve bitne informacije o znanstvenom radu u Hrvatskoj, znanstvenicima, časopisima i znanstvenim radovima.