Porez

Porezi se u Republici Hrvatskoj dijele na 3 razine: državni, županijski, općinski i gradski te zajednički porezi. Svaka razina ima pravo raspisivanja poreza, a svi plaćeni porezi pripadaju prihodima navedene razine. 

Porez u Republici Hrvatskoj moraju plaćati svi porezni obveznici pod jednakim uvjetima. Poreznim obveznicima u tom smislu smatraju se: 

  • Trgovačka društva te pravne i fizičke osobe rezidenti Republike Hrvatske koji obavljaju gospodarsku djelatnost samostalno, trajno i s ciljem ostvarivanja dobiti ili drugih koristi
  • Tuzemne poslovne jedinice inozemnog, nerezidentnog poduzetnika
  • Fizičke osobe koje utvrđuju dohodak na način propisan za samostalne djelatnosti
  • Fizičke osobe koje počinju s obavljanjem samostalne djelatnosti kojom utvrđuju dohodak ako žele plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak
  • Fizičke osobe iz prethodne dvije točke, ako u prethodnom razdoblju ostvare veći primitak od 7.500,000,00 kuna
  • Iznimno, tijela državne uprave, područne i lokalne samouprave, Hrvatska narodna banka, državne ustanove ili ustanove lokalne ili područne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, turističke zajednice i zajednice tehničke kulture, sportski klubovi, društva i savezi, zaklade i fundacije, ako obavljaju gospodarstvenu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu
  • Svi poduzetnici ili njihovi pravni slijednici koji se ne ubrajaju u poduzetnike nabrojane u prethodnim točkama, a koji nisu obveznici poreza na dohodak prema propisima.

Porezni obveznici dužni su, pod jednakim uvjetima, plaćati: 

  • porez na dobit
  • porez na dohodak
  • porez na promet nekretnina
  • naknade za priređivanje igara na sreću
  • posebne poreze (nafta, duhan, alkohol, pivo, kava, automobili, plovila, luksuzni proizvodi)
  • određene vrste poreza koji su prihodi jedinica lokalne i područne odnosno regionalne samouprave. 

Porez se u Republici Hrvatskoj plaća automatski, izvadcima iz plaća zaposlenika. Visina poreza ovisi o visini primanja, a plaća se na poreznu osnovicu u stopama od 24 odnosno 36 %. Doprinosi iz plaće plaćaju se, osim za porezne svrhe, za mirovinsko osiguranje u iznosu od 20% bruto plaće.

Porez na dohodak u inozemstvu

Prema neslužbenim podacima, iz Hrvatske je u razdoblju od 2013. do 2018. iselilo 189,074 stanovnika. Taj privremeni ili dugotrajni boravak u inozemstvu postaje sve učestalija situacija među Hrvatima. No, što se događa s njihovim (našim) poreznim obvezama nakon iseljenja? Bez obzira na mjesto boravka, porez je potrebno plaćati. No, gdje i kako?

Porez se plaća državi u kojoj ste porezni rezident. Taj porez uzima se iz vašeg ukupnog svjetskog dohotka, bilo na temelju rada ili na nezarađenom dohotku. U svjetski dohodak dakle ulaze plaće, mirovine, naknade, dohoci od nekretnina i drugih izvora te kapitalni dobitci od prodaje nekretnina ostvareni bilo gdje u svijetu.

Porezni rezidenti

Porezni rezidenti države su osobe koje istoj državi plaćaju porezni dohodak neovisno o tome gdje je taj dohodak zarađen. Primjerice, porezni rezident Hrvatske može biti osoba koja je svoj dohodak zaradila u Švicarskoj, no porez je dužna plaćati u Hrvatskoj.

Svaka država ima pravo i mogućnost odrediti kako određuje tko su porezni rezidenti. Ipak, postoje određeni uvjeti koji se pri tome uzimaju u obzir. Ako osoba u određenoj državi provodi više od 6 mjeseci godišnje, tada će se smatrati poreznim rezidentom. Ukoliko osoba u drugoj državi provodi manje od 6 mjeseci godišnje, tada ostaje porezni rezident u matičnoj državi.

Dvojna porezna rezidentnost

Dvojna porezna rezidentnost može se dogoditi u nekoliko slučajeva:

  • ako je osoba prekogranični radnik
  • ako je osoba upućena na rad u inozemstvo
  • ako osoba živi i traži posao u inozemstvu, a koristi naknadu za nezaposlenost matične države
  • ako je osoba umirovljena u jednoj državi, a prima mirovinu iz druge. 

Većina država danas ima ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, stoga je ovo lako rješivo pitanje. Hrvatska ima je navedene ugovore potpisala sa 63 države, među kojima je i Švicarska. Popis svih država možete pronaći na sljedećoj poveznici

U slučaju kada ste „dvojni porezni rezident“, postoji nekoliko koraka rješavanja toga pitanja:

1. Utvrđivanje prebivališta osobe

Osoba je porezni rezident države u kojoj ima prebivalište.

U slučaju kada osoba ima prebivalište u obje države, gleda se „središte životnih interesa“, odnosno uže osobne i gospodarske veze, primjerice obitelj, posao i slično.

2. Utvrđivanje boravišta osobe

Osobe koje imaju prebivalište u obje države postaju porezni rezidenti države u kojoj imaju prijavljeno uobičajeno boravište.

3. Državljanstvo osobe

Osobe koje imaju uobičajeno boravište u obje države (ili ni u jednoj) smatrat će se poreznim rezidentima države čiji su državljani. 

4. Rješavanje pitanja na način propisan ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

U slučajevima kada su osobe državljani obje (ili nijedne) države u kojima imaju uobičajeno boravište, pitanje porezne rezidentnosti rješava se na temelju ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja potpisanog između dvije države. 

Izvori: 

Porezna uprava

Porez na dohodak u inozemstvu

lider.media – porezna rezidentnost

Struktura hrvatskog poreznog sustava 

Predložite teme o kojima biste htjeli čitati