Porez
Porezi se u Republici Hrvatskoj dijele na 3 razine: državni, županijski, općinski i gradski te zajednički porezi. Svaka razina ima pravo raspisivanja poreza, a svi plaćeni porezi pripadaju prihodima navedene razine.
Porez u Republici Hrvatskoj moraju plaćati svi porezni obveznici pod jednakim uvjetima. Poreznim obveznicima u tom smislu smatraju se:
- Trgovačka društva te pravne i fizičke osobe rezidenti Republike Hrvatske koji obavljaju gospodarsku djelatnost samostalno, trajno i s ciljem ostvarivanja dobiti ili drugih koristi
- Tuzemne poslovne jedinice inozemnog, nerezidentnog poduzetnika
- Fizičke osobe koje utvrđuju dohodak na način propisan za samostalne djelatnosti
- Fizičke osobe koje počinju s obavljanjem samostalne djelatnosti kojom utvrđuju dohodak ako žele plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak
- Fizičke osobe iz prethodne dvije točke, ako u prethodnom razdoblju ostvare veći primitak od 7.500,000,00 kuna
- Iznimno, tijela državne uprave, područne i lokalne samouprave, Hrvatska narodna banka, državne ustanove ili ustanove lokalne ili područne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, turističke zajednice i zajednice tehničke kulture, sportski klubovi, društva i savezi, zaklade i fundacije, ako obavljaju gospodarstvenu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu
- Svi poduzetnici ili njihovi pravni slijednici koji se ne ubrajaju u poduzetnike nabrojane u prethodnim točkama, a koji nisu obveznici poreza na dohodak prema propisima.
Porezni obveznici dužni su, pod jednakim uvjetima, plaćati:
- porez na dobit
- porez na dohodak
- porez na promet nekretnina
- naknade za priređivanje igara na sreću
- posebne poreze (nafta, duhan, alkohol, pivo, kava, automobili, plovila, luksuzni proizvodi)
- određene vrste poreza koji su prihodi jedinica lokalne i područne odnosno regionalne samouprave.
Porez se u Republici Hrvatskoj plaća automatski, izvadcima iz plaća zaposlenika. Visina poreza ovisi o visini primanja, a plaća se na poreznu osnovicu u stopama od 24 odnosno 36 %. Doprinosi iz plaće plaćaju se, osim za porezne svrhe, za mirovinsko osiguranje u iznosu od 20% bruto plaće.
Porez na dohodak u inozemstvu
Prema neslužbenim podacima, iz Hrvatske je u razdoblju od 2013. do 2018. iselilo 189,074 stanovnika. Taj privremeni ili dugotrajni boravak u inozemstvu postaje sve učestalija situacija među Hrvatima. No, što se događa s njihovim (našim) poreznim obvezama nakon iseljenja? Bez obzira na mjesto boravka, porez je potrebno plaćati. No, gdje i kako?
Porez se plaća državi u kojoj ste porezni rezident. Taj porez uzima se iz vašeg ukupnog svjetskog dohotka, bilo na temelju rada ili na nezarađenom dohotku. U svjetski dohodak dakle ulaze plaće, mirovine, naknade, dohoci od nekretnina i drugih izvora te kapitalni dobitci od prodaje nekretnina ostvareni bilo gdje u svijetu.
Porezni rezidenti
Porezni rezidenti države su osobe koje istoj državi plaćaju porezni dohodak neovisno o tome gdje je taj dohodak zarađen. Primjerice, porezni rezident Hrvatske može biti osoba koja je svoj dohodak zaradila u Švicarskoj, no porez je dužna plaćati u Hrvatskoj.
Svaka država ima pravo i mogućnost odrediti kako određuje tko su porezni rezidenti. Ipak, postoje određeni uvjeti koji se pri tome uzimaju u obzir. Ako osoba u određenoj državi provodi više od 6 mjeseci godišnje, tada će se smatrati poreznim rezidentom. Ukoliko osoba u drugoj državi provodi manje od 6 mjeseci godišnje, tada ostaje porezni rezident u matičnoj državi.
Dvojna porezna rezidentnost
Dvojna porezna rezidentnost može se dogoditi u nekoliko slučajeva:
- ako je osoba prekogranični radnik
- ako je osoba upućena na rad u inozemstvo
- ako osoba živi i traži posao u inozemstvu, a koristi naknadu za nezaposlenost matične države
- ako je osoba umirovljena u jednoj državi, a prima mirovinu iz druge.
Većina država danas ima ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, stoga je ovo lako rješivo pitanje. Hrvatska ima je navedene ugovore potpisala sa 63 države, među kojima je i Švicarska. Popis svih država možete pronaći na sljedećoj poveznici.
U slučaju kada ste „dvojni porezni rezident“, postoji nekoliko koraka rješavanja toga pitanja:
1. Utvrđivanje prebivališta osobe
Osoba je porezni rezident države u kojoj ima prebivalište.
U slučaju kada osoba ima prebivalište u obje države, gleda se „središte životnih interesa“, odnosno uže osobne i gospodarske veze, primjerice obitelj, posao i slično.
2. Utvrđivanje boravišta osobe
Osobe koje imaju prebivalište u obje države postaju porezni rezidenti države u kojoj imaju prijavljeno uobičajeno boravište.
3. Državljanstvo osobe
Osobe koje imaju uobičajeno boravište u obje države (ili ni u jednoj) smatrat će se poreznim rezidentima države čiji su državljani.
4. Rješavanje pitanja na način propisan ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
U slučajevima kada su osobe državljani obje (ili nijedne) države u kojima imaju uobičajeno boravište, pitanje porezne rezidentnosti rješava se na temelju ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja potpisanog između dvije države.
Izvori: