Hrvatski Kulturni Klub

Na desetu obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, 15. siječnja 2002. godine u Badenu, Švicarska, osnovan je Hrvatski kulturni klub. Klub je neprofitna izvanstranačka udruga kojoj je cilj njegovanje hrvatskog jezika, običaja i kulture, ali i što bolja integracija Hrvata u švicarsko društvo. Ove ciljeve Klub postiže organiziranjem raznih priredaba na koje se uvijek pozivaju i Hrvati i Švicarci – koncerata, izleta, predavanja, kazališnih gostovanja, tribina. Od početka izlazi i dvojezični časopis Libra čiji će jubilarni, 50., broj izaći ujesen 2021. godine.

U devedesetim godinama prošloga stoljeća bili smo svjedoci osipanja i sve slabijeg rada više hrvatskih udruga u Švicarskoj, kao i prestanka ili neredovitog izlaženja njihovih glasila. Nastale su i mnoge nove udruge, no najčešće sportske ili zavičajne. Pojavila se potreba za jednom novom, modernom udrugom koja će na društvenom i kulturnom području služiti interesima Hrvata u Švicarskoj i promidžbom pozitivnih hrvatskih vrednota predstavljati ih u Švicarskoj. Skupina entuzijasta, pretežno s područja Badena i Züricha, s tim je ciljem osnovala Hrvatski kulturni klub, upravo na dan desete obljetnice priznanja Republike Hrvatske kao samostalne države.

Klub je neprofitno i izvanstranačko društvo. Njegovi su ciljevi odmah bili visoko postavljeni. S jedne strane, to je njegovanje onoga što smo sobom donijeli iz svoje domovine Hrvatske – jezika, običaja i kulture u najširem smislu, od književnosti do kulinarstva. Želimo potaknuti Hrvate da budu ponosni na svoje porijeklo i kulturu, te da s njom upoznaju i obogate svoju novu domovinu Švicarsku. S druge strane, cilj Kluba je pomoći integraciji Hrvata koji ovdje žive, približiti im neke posebnosti života u Švicarskoj i pomoći im da se bolje uklope u švicarsko društvo. Ove ciljeve Klub postiže organiziranjem raznih priredaba na koje se uvijek pozivaju i Hrvati i Švicarci te izdavanjem časopisa Libra koji izlazi dvojezično.

Na Osnivačkoj skupštini Kluba u Badenu 15. 1. 2002. godine usvojen je Pravilnik koji je i dandanas na snazi. U njemu se između ostalog određuje da klupske priredbe i publikacije mogu služiti praćenju političkih zbivanja, ali ne i promicanju političkih stranaka. Klub se financira članarinom – 100 franaka godišnje za obitelji i 70 franaka za pojedince, te prihodima od priredaba i dobrovoljnim prilozima. Dijelom članarine financira se izlaženje Libre.

Javnosti se je Klub predstavio domjenkom u badenskoj vili Boveri 23. svibnja 2002.
Klub je odmah uspostavio kontakte s raznim organizacijama koje se bave pitanjima stranaca i njihove integracije, kao Savezna komisija za strance (EKA), Bern, Savezni ured za pitanja stranaca (BAFA), Bern, Kantonalna radna zajednica za pitanja stranaca, (KAAZ), Zürich, ECAP Aargau i Baden, Gradska koordinacija za pitanja stranaca, Zürich, i dr.

Klub je uvijek surađivao i sa srodnim udrugama s ovog područja, na primjer s Hrvatskim humanitarnim forumom, Hrvatskim inžinjerskim društvom, Kulturno-umjetničkim društvom Silvije Strahimir Kranjčević.

Tokom niza godina, Klub je redovito održavao sastanke otprilike jednom mjesečno. Premda Klub ima upravni odbor od najmanje sedam članova, klupski sastanci nikad nisu bili ograničeni na članove tog odbora, nego su im, s pravom glasa, prisustvovali svi članovi koji su željeli biti aktivni.

Godišnje skupštine redovito su održavane u veljači ili ožujku. Na njima, u srdačnoj atmosferi, budu usvojena su sva izvješća i izabrani članovi upravnog odbora i revizori. Jedino je godišnja skupština 2020. godine zbog pandemije bila prvo odgođena, a zatim i sasvim otkazana. 2021. godine bila je uspješno organizirana on-line.

Dugačak je popis priredaba koje je Klub do sada organizirao. Već u prvoj godini to su bila dva koncerta ozbiljne glazbe, kuglačka večer za članove i prijatelje, jedna komemoracija, mimohod hrvatske djece na Sechseläute u Zürichu, izleti u šumsku kućicu u Neuenhofu u lipnju i rujnu, te jedno predavanje. Skupa s Hrvatskim humanitarnim forumom organizirana je Adventska večer Božić za Hrvatsku.

I u sljedećim godinama Klub je nastavio sa svojim aktivnostima koje je nemoguće sve pobrojati. U vrtnom glazbenom paviljonu, zapravoj pravoj koncertnoj dvorani, vile Boveri organizirani su brojni koncerti hrvatskih glazbenika na kojima je uvijek bio i zavidan broj švicarskih posjetitelja. Poslije koncerta gosti i umjetnici mogli su se družiti na domjenku priređenom u prekrasnim prostorijama same vile.

Organizirana su i brojna predavanja znanstvenika i drugih stručnjaka iz Hrvatske i Švicarske, iz područja kulture, povijesti, arheologije, gospodarstva, književnosti, znanosti, tehnologije, prava, zdravstva.

Klub je uspješno organizirao i književna poslijepodneva, tribine s predstavnicima raznih političkih stranaka iz Hrvatske, plesne večeri – ponekad u dobrotvorne svrhe. Sudjelovao je i na božićnom projektu Winterzauber u Badenu gdje su u jednoj sajamskoj kućici predstavljani hrvatski proizvodi, turistička odredišta i slično.

Tradicionalni su i uvijek odlično posjećeni i susreti u šumskoj kućici iznad Neuenhofa (kraj Badena), obično uz odojka i janjetinu s ražnja i drugim hrvatskim specijalitetima, vrlo često uz živu glazbu tamburaškog sastava Alkari koji uvijek napravi poseban štimung!

Gostovanja kazališnih predstava iz Hrvatske za HKK su također bili tradicija. Gostovala su brojna profesionalna i amaterska kazališta – iz Visa, Sinja, Zagreba, Splita, Jastrebarskog, Kaštela, Đurđevca, najčešće u Badenu, a ponekad, u organizaciji drugih prijateljskih udruga, u Baselu, Bernu, Arbonu, Zugu.
Adventske večeri u prosincu u Spreitenbachu, s tradicionalnim bakalarom, sarmom, kolačima, nastupima folklora i tombolom, Klub je neprekidno organizirao sve do 2019. godine. Zbog pandemije je 2020. nažalost morala biti napravljena pauza.

U Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu je u jesen 2004. održana promocija Hrvatskog kulturnog kluba i njegovog časopisa Libra, a članovi likovne grupe Kravata iz Švicarske tom su prigodom izložili svoje radove.

S posebnim ponosom možemo spomenuti poziv koji smo 2010. godine dobili od organizatora Festivala animiranog filma Fantoche u Badenu da priredimo jednu hrvatsku večer. Naime, Hrvatska je sa Zagrebačkom školom crtanog filma bila zemlja-gost na tom festivalu. U organizaciji te večeri 10. rujna 2010. sudjelovali su i Chorus croaticus iz Berna i KUD S. S. Kranjčević s adekvatnim programom. Hrvatskog ića i pića naravno isto nije nedostajalo.Klub je za svoje članove dva puta organizirao posjet institutu CERN u Ženevi. Organizirano je i nekoliko prigodnih domjenaka.

Posebno moramo istaknuti donaciju poplavljenima u Hrvatskoj, pomoć pri stipendiranju nekoliko studenata glazbe i donaciju Dječjoj bolnici u Zagrebu za kupnju jednog potrebnog aparata.

Mnogim priredbama Hrvatskog kulturnog kluba u Švicarskoj prisustvuju hrvatski diplomatski ili konzularni predstavnici i time im izražavaju potporu.
U radu i postojanju HKK ustrajnost i kontinuitet bili su pokazatelj da se ne odustaje od zadanih ciljeva. Ipak, morali smo biti prilagodljivi i s vremenom promijeniti prioritete. Tako smo na primjer 2012. godine odlučili da više ne organiziramo koncerte ozbiljne glazbe. Koliko god oni bili kvalitetni, organizirani na ovaj način i na ovom mjestu nisu privlačili onoliko publike koliko zaslužuju. Isto smo to bili ranije zaključili s plesnim večerima, no onda smo ipak napravili iznimku i opet uspješno organizirali jednu. Možda tako bude i s koncertima – nikad ne reci nikad više!

Upravo pred pandemiju započeta je jedna nova klupska aktivnost – prikazivanje uspješnih hrvatskih filmova u švicarskim kinima. Početkom 2020. prikazan je film Comic sans, planirana su još dva filma, no za njihovo prikazivanje moramo pričekati pandemijin kraj.

A da Klub ide ukorak s vremenom pokazuje i ovaj portal na kojem ovaj napis upravo čitate.

Od 2002. godine neprekidno izlazi časopis Libra. Na početku su izdavana četiri broja godišnje, ali kasnije se je izlaženje ustalilo s dva broja – proljetnim u svibnju i jesenskim u studenome. Od naklade od 2000 primjeraka oko 150 se distribuira po Hrvatskoj, a ostali se dopremaju u Švicarsku i distribuiraju odavle. Skoro od početka časopis ima svoju oznaku ISSN. Osim redovnim čitateljima, dostavlja se svim relevantnim bibliotekama, seminarima i uredima u Švicarskoj.

Iz predstavljanja Libre u frankfurtskom Fenixu 2012. godine možemo izdvojiti:
„Libra znači vaga. Simbolizira odmjerenost i ravnotežu. … . Librina čitalačka publika u prvom su redu Hrvati koji žive u Švicarskoj. Tu su i njihovi potomci kojima je možda lakše čitati njemački nego hrvatski, kao i njihovi prijatelji Švicarci koji govore njemački, pa zato Libra izlazi dvojezično. Libra donosi informacije o temama i događajima koji su važni za Hrvate koji ostaju u Švicarskoj kao i za one koji se kane vratiti u domovinu.

Uobičajeni su intervjui s poznatim osobama iz kulture i politike, ali i s našim manje poznatim sugrađanima, napisi iz gospodarstva, turizma, kulture, kulinarstva, sporta, pravni savjeti, prikazi priredaba koje organizira Hrvatski kulturni klub … i drugog.

Trudimo se donijeti i one informacije koje u švicarskom tisku ponekad manjkaju. Jedan od ciljeva Libre jest pomoći da imidž Hrvata ovdje bude onakav kakav mislimo da zaslužujemo. Libra se radi bez naknade. I članovi uredništva, i pisci tekstova, i prevoditelji, i lektori, i karikaturisti, i fotografi poklanjaju svoj trud. Materijala nikad nije manjkalo. Vjerujemo da smo uspjeli napraviti časopis koji je raznolik i zanimljiv. Nastojimo da što ljepše izgleda i da pogodimo što čitatelji žele pročitati. Da u tome uspijevamo govore nam i njihovi dobrovoljni novčani prilozi koji omogućuju Librino izlaženje.“

Sve što je tada rečeno o Libri vrijedi još i danas. Ujesen 2021. izlazi njezin jubilarni, 50. broj.

Posjetite stranice Libre klikom na link.

Arhiva časopisa Libra dostupna je u digitalnom obliku.

Među Hrvatima u Švicarskoj Hrvatski je kulturni klub jedina udruga koja svojom svestranom djelatnošću njeguje hrvatski jezik i kulturu i promiče širenje informacija iz raznih područja. Klupski časopis Libra svojim kontinuiranim izlaženjem doprinosi upoznavanju Švicaraca s raznim aspektima hrvatskog života – od kulture i znanosti do gastronomije i smisla za humor. Svojim priredbama na koje dođe i preko sto posjetitelja Klub se naravno ne može mjeriti s koncertima ili sa sportskim priredbama na koje dolaze i tisuće. Ali svojim neumornim djelovanjem već skoro dva desetljeća Klub uporno razbija barijere, neznanje i predrasude i pomaže da se Švicarci i Hrvati međusobno još bolje upoznaju.

Autorica: Vesna Polić Foglar