Predstavljanje knjige u kojoj ljudi s prostora bivše Jugoslavije pričaju svoje priče

Za mnoge Švicarce Balkan je još uvijek prazna mrlja na karti Europe, kaže autorica Annemarie Morgenegg, švicarska kazališna umjetnica, strastvena putnica i spisateljica iz Berna.

Prije nekoliko godina odlučila je svojim kamperom putovati po Zapadnom Balkanu. Prijatelji su je upozoravali da je to preopasno zbog divljih i neljubaznih ljudi koji će je u najmanju ruku opljačkati. Ali ona se od svoje zamisli nije dala odvratiti. Na putovanju je puno toga doživjela i upoznala puno ljudi. Duboko je se dojmila njihova gostoljubivost, toplina i ljubaznost. Prikupila je puno impresija, isključivo pozitivnih.

Kad se vratila u Švicarsku, željela je zahvaliti ljudima koji su je tako toplo primili. Pitanje je bilo samo – kako? Došla je na ideju da u Švicarskoj stupi u kontakt s ljudima iz bivše Jugoslavije i zapiše priče iz njihovih života. To je rezultiralo knjigom koja je svečano predstavljena 7. rujna 2023. u Domu generacija u Bernu.

Večer je otvorio Alexander Siegenthaler iz Foruma Ost-West. Tina Uhlmann, urednica iz izdavačke kuće Sage und Schreibe, napomenula je da je bila impresionirana pričama ljudi iz bivše Jugoslavije te da joj nije trebalo dugo da odluči da se knjiga objavi.

Autorica Annemarie Morgenegg razgovarala je s ljudima iz svih krajeva bivše zemlje i objavila 21 zanimljiv prilog. Vidi se da su s njom svi razgovarali iskreno, otvorena srca. Neki su ipak odlučili da se njihov prilog objavi pod pseudonimom, vjerojatno upravo zato da mogu govoriti slobodnije. Govorili su o djetinjstvu koje bez iznimke do rata opisuju kao sretno, o školovanju, o odnosima u obitelji, o poslovima koje su mogli ili nisu uspjeli dobiti, o tome kako su se u Švicarsku odlučili doći zbog posla na godinu-dvije a ostali do penzije ili i nakon nje, ili zbog ljubavi. Svima je u Švicarskoj u početku bilo teško, bez obzira jesu li već govorili njemački ili ne, trebalo je prihvatiti nove navike, od najjednostavnijih svakodnevnih do specifičnih poslovnih. Tako se jedna od sudionica pita zašto baš svi u Švicarskoj ručaju točno u podne, jesu li svi u isto vrijeme gladni?

U svim se prilozima spominje rat, Slovenci ga spomenu uzgred, Hrvati već nešto intenzivnije, dok je kod Bošnjaka, Srba i Kosovara rat glavna tema i događaj koji je uvelike obilježio njihov život. Traume iz tog doba kao da još žive u njima, iako su s vremenom potisnute novim događajima i doživljajima u Švicarskoj.

Autorica je pročitala neka poglavlja iz knjige, posebno o ratu u Bosni, životu u Srbiji i dolasku u Švicarsku. Werner van Gent, dugogodišnji dopisnik SRF-a za Balkan koji je napisao i predgovor knjizi, moderirao je raspravu. Na početku je primijetio kako je za korice knjige vrlo prikladno izabrana slika ograde autoputa iza koje se vide tipične balkanske kuće.

U razgovoru su sudjelovali Vesna Burkhalter i Amir Sarvan, čije su priče u knjizi objavljene. Naglasak u diskusiji neizbježno je bio na jugoslavenskom ratu, no istaknuto je da se ne govori o politici nego o ljudima koji su njime bili pogođeni. Spomenula se usporedba između Srebrenice i Karabaha, jer su ljudi na oba mjesta dugo bili okruženi i umirali od gladi.

Ova je knjiga, kao i razgovor koji je poslije njenog predstavljanja vođen, uspjela prisutnima dati uvid u životne putove, osjećaje, shvaćanja i teškoće velikog broja useljenika, njihov pogled na zemlje iz kojih su došli ali i na njihovu novu domovinu Švicarsku. To što su Slovenija i Hrvatska, iako članice Europske Unije, svrstane u pojam Zapadnog Balkana, pri tome je manje važno. Slovenskom veleposlanstvu u Švicarskoj to nije smetalo da dade potporu izdavanju ove knjige. U dvorani, koja je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, publika je bila miješana. Poruka koja je do svih njih stigla bila je pozitivna i vrlo dobrodošla.

Moderator je na kraju zamolio autoricu da ispriča neki naročito značajan događaj. Odabrala je jedan koji se dogodio u jednom selu u Albaniji gdje nije mogla pronaći kamp u kojem bi prespavala. Dopustili su joj da prenoći u dvorištu jednog kafića i da se spoji na struju. No, vlasnik lokala odmah je primijetio da je auspuh njezinog kampera pokvaren i da ga treba zamijeniti. Predložio je da bi to mogao učiniti njegov prijatelj koji ima autoservis. Annemarie je pristala pod uvjetom da auto bude gotov u 10 ujutro sljedećeg jutra i dala mu ključ. Dok je vlasnik kafića vozio kamper na popravak, sjetila se da su svi njezini dokumenti, novčane rezerve itd. ostali u njemu. Ovo je bila jedina noć kada nije dobro spavala. Pitala se hoće li ikada više vidjeti svoj kamper. Ali sljedećeg jutra, 5 minuta prije 10 sati, njezin je VW, iz kojeg ništa nije manjkalo, vraćen s novim auspuhom.

Bila su to dva sata koja su brzo prošla, a koje je vrlo prikladnom glazbom popratio virtuoz na harmonici Dejan Škundrić.

Tekst i fotografije: Vesna Polić Foglar