Porezna je uprava objasnila što znači rezidentnost, a što središte životnih interesa te su na primjerima pojasnili kad građani trebaju prijaviti inozemne dohotke, a kad to nisu dužni učiniti

Kako bi odgovorila na sve veći broj pitanja i nedoumica oko prijave poreza na dohodak u inozemstvu, Porezna je uprava objavila dva priopćenja. Ističu i da se u javnosti pojavilo puno netočnih informacija, zbog kojih su se odlučili oglasiti. U prvom su priopćenju razjasnili što je središte životnih interesa, ali i rezidentnost.

„Plaćanje poreza se ne određuje prema državljanstvu ili prijavljenom prebivalištu već prema poreznoj rezidentnosti kao središtu životnih interesa. Osobe koje imaju užu obitelj (supružnika i/ili djecu), imaju poreznu rezidentnost tamo gdje im se nalazi obitelj i gdje ta obitelj koristi sve potrebno za svakodnevni život (mjesto odlaska na posao, doktor, škola, vrtić i slično). Osobi koja je samac porezna rezidentnost se određuje prema mjestu gdje boravi u pravilu u vremenskom razdoblju duljem od 183 dana.

Za hrvatske državljane koji su se s užom obitelji ili kao samci odselili iz Republike Hrvatske prije 2016. godine ili imaju užu obitelj izvan RH pretpostavlja se da nisu više hrvatski porezni rezidenti te stoga nisu ni u obvezi prijavljivati svoje ukupno ostvarene primitke po načelu svjetskog dohotka u RH. Sve i da imaju određenu nekretninu, koju su naslijedili ili kupili u RH, koju možda i iznajmljuju u RH i po toj osnovi plaćaju porez u RH, to ih ne čini hrvatskim poreznim rezidentima“, pojasnili su iz Porezne uprave.

Dodaju i da osobe koje su se odselile iz Hrvatske ili prenijele središte svojih životnih interesa u inozemstvu nakon 2016. godine, a nisu se odjavili iz porezne rezidentnosti u Hrvatskoj, to moraju učiniti podnošenjem obrasca TI i potvrde o poreznoj rezidentnosti države u kojoj rade. U Poreznoj upravi ističu kako je to potrebno zbog utvrđivanja rezidentnosti u ranijem periodu.

Tri poučna primjera

Kako bi dodatno pojasnili što to točno znači i koje su obveze građana koji žive u inozemstvu, naveli su i tri primjera.

Primjer 1.: Hrvatski državljanin odselio s užom obitelji izvan RH u drugu državu prije 2016. godine:

  • Hrvatski državljanin je prije 2016. odselio s užom obitelji (suprugom i dvoje djece) izvan RH u drugu državu
  • U toj drugoj državi hrvatski državljanin sa svojom obitelji ostvaruje središte životnih interesa (zaposlenje, škola, vrtić, doktor i slične usluge)
  • Pretpostavka je da je navedeni hrvatski državljanin izvršio odjavu prebivalište u MUP-u RH, no bez obzira je li isto učinio te bez obzira je li odjavio poreznu rezidentnost kod Porezne uprave RH za takve osobe primjenjuje se pretpostavka da više nisu porezni rezidenti RH
  • Ove osobe nemaju obveze prema Poreznoj upravi RH. Iznimno kada bi za te osobe bilo utvrđeno da su kroz međunarodnu razmjenu podataka za iste dostavljeni podaci u RH, Porezna uprava RH će ih pozvati da se regulira njihova porezna rezidentnost
  • Za osobu samca pravila se primjenjuju na identičan način

Primjer 2.: Hrvatski državljanin odselio s užom obitelji izvan RH u drugu državu u razdoblju od 2016. godine do danas:

  • Hrvatski državljanin je u razdoblju od 2016. godine do danas odselio s užom obitelji (suprugom i dvoje djece) u drugu državu
  • U toj drugoj državi hrvatski državljanin sa svojom obitelji ostvaruje središte životnih interesa (zaposlenje, škola, vrtić, doktor i slične usluge)
  • Bez obzira je li hrvatski državljanin izvršio odjavu prebivališta u MUP-u, obvezan je izvršiti odjavu iz porezne rezidentnosti RH podnošenjem obrasca Upitnik TI Poreznoj upravi RH
  • Uz obrazac Upitnik TI hrvatski državljanin je obvezan podnijeti potvrdu druge države o njihovoj poreznoj rezidentnosti s datumom iz kojeg je vidljivo od kada ga ta država smatra svojim poreznim rezidentom
  • Utvrđivanje rezidentnosti moguće je dokazivati i unatrag za prethodne godine
  • Za osobu samca pravila se primjenjuju na identičan način

Primjer 3. Hrvatski državljanin nije porezni rezident RH, ali u RH posjeduje nekretninu koju iznajmljuje

  • S obzirom na to da hrvatski državljanin nije porezni rezident RH, ne podliježe niti obvezi prijave ino primitaka po načelu svjetskog dohotka u RH
  • Ako nekretninu koju posjeduje u RH iznajmljuje po toj osnovi će plaćati porez na dohodak od imovine u RH, ali isto ga ne čini poreznim rezidentom RH
  • Primitke ostvarene od najma u RH i plaćeni porez po toj osnovi u RH prijavljuje po načelu svjetskog dohotka u državi u kojoj ima prijavljenu poreznu rezidentnost.

Prijava dohotka je dobrovoljna

U drugom su priopćenju naveli kako je prijava inozmenih primitaka dobrovoljna te kako onima koji prijave svoj dohodak stečen u drugim državama neće zaračunati kamate ili provoditi prekršajne postupke, već samo utvrditi poreznu obvezu, ako ona postoji. Pritom će uračunati porez koji je plaćen u drugoj državi.

Dobrovoljno je moguće prijaviti inozemni dohodak „podnošenjem obrasca Dobrovoljna prijava ino primitaka​ te po potrebi drugih obrazaca navedenih na internetskoj stranici Porezne uprave. U postupku utvrđivanja eventualne porezne obveze, sukladno dobrovoljnoj prijavi ino primitaka, primijenit će se metoda koja je povoljnija za poreznog obveznika: kumulativna prijava ostvarenih primitaka za prethodne godine u tekućoj godini uz obračun poreza prema poreznim pravilima za tekuću godinu (u daljnjem tekstu kumulativni obračun) ili obračun po godinama za prethodne godine uz priznavanje osobnih odbitaka i poreznih stopa prema pojedinoj godini“, naveli su iz Porezne uprave.

Kumulativni obračun poreza

Objasnili su i za koga je povoljnija metoda kumulativnog obračuna, kao i za koga je ipak isplativije obračunavati porez po godinama, uz napomenu da su prirez računali po stopi od 12 posto.

Metoda kumulativnog obračuna bit će povoljnija za ino primitke:

  • ostvarene po osnovi konačnih dohodaka (dohodak od imovine i imovinskih prava i dohodak od kapitala) s obzirom na primjenu danas važeće porezne stope neovisno o visini ostvarenog primitka

Primjer: Porezni obveznik ostvarivao je dohodak od kapitala po osnovi kamata ostvarenih po godinama u iznosu 1000 kn (za 2018., 2019. i 2020.) ukupno 3000 kn. Porezna obveza iznosila bi po pojedinoj godini 134,40 kn tj. ukupno za sve tri godine 406,20 kn uz obračun kamata i pokretanje prekršajnog postupka. Metodom kumulativnog obračuna primijenit će se sada važeći porezni propisi te će porezna obveza iznositi 336,00 kn.

  • ostvarene po osnovi dohotka od osiguranja s obzirom da je kao izvor dohotka ukinut primitak od osiguranja

Primjer: Porezni obveznik ostvario je u 2018. godini primitak od osiguranja u iznosu od 1000 kn. Porezna obveza iznosila bi 134,40 kn uz obračun kamata i pokretanje prekršajnog postupka. Metodom kumulativnog obračuna primijenit će se sada važeći propisi prema kojima se dohodak od osiguranja ne oporezuje, budući da se isti više ne smatra izvorom dohotka.

  • ostvarene po osnovi nesamostalnog rada za mlade osobe radi korištenja porezne olakšice za mlade osobe

Primjer: Porezni obveznik mlada osoba do 30 godina života prema danas važećim zakonskim odredbama ima pravo na umanjenje porezne obveze za mlade po osnovi dohotka od nesamostalnog rada (plaće) na dio porezne osnovice na koju se plaća porez po stopi od 20% (do 25 godina života za 100%, od 26 do 30 godina života za 50%). Mlada osoba (28 g.) koja je u 2018. u inozemstvu ostvarila dohodak od nesamostalnog rada (plaće) u godišnjem iznosu 300.000 kn prema propisima iz 2018. bi imala ukupnu poreznu obvezu u iznosu oko 73.000 kn uz obračun kamata i pokretanje prekršajnog postupka. Metodom kumulativnog obračuna koristeći pravo na umanjenje porezne obveze porezna obveza iznosila bi 28.000 kn.

  • ostvarene po osnovi godišnjih dohodaka, u pravilu, za stjecatelje koji su u prethodnim godinama već iskoristili propisane osobne odbitke.

Obračun po godinama

„Metoda obračuna po godinama bit će, u pravilu, povoljnija za obveznike koji u prethodnim godinama nisu iskoristili propisane osobne odbitke jer će na taj način iskoristiti neiskorišten osobni odbitak po godinama.

Na temelju svake Dobrovoljne prijave ino primitaka u postupku utvrđivanja porezne obveze Porezna uprava primijenit će metodu obračuna koja će za poreznog obveznika biti povoljnija.

Porezna uprava ponovno poziva građane – hrvatske rezidente da putem Dobrovoljne prijave ino primitaka prijave ostvarene primitke te upućuje građane da informacije prate na stranicama Porezne uprave“, priopćili su.

Preuzeto sa stranice: Net.hr